Safet Sarić, LOGOS KNJIŽEVNIH PUTOKAZA – prezentirana problematika književne umjetnosti, misli o jeziku i nekoliko in facto – usputnih zapisa.

Autor u svom uvodnom obraćanju navodi kako se: “Beskonačnim čini broj pitanja vezanih za suštinu književne umjetnosti ako se, vođeni bilo kakvom idejom, idejom, upustimo u avanturu preko koje bismo željeli dati iole indikativan odgovor. Beskonačnim se čini i broj globalno znanih historičara, teoretičara, estetičara i drugih proučavalaca i istraživača koji su ponudili ili nude ako ne definitivne, a onda makar polazne smjernice u tome pravcu.
Krenimo najprije od pretpostavke da je književnost vrsta umjetnosti, barem u inicijalnoj procjeni toga fenomena. Postavimo konkretnije pitanje: je li književno djelo isključivo umjetnost ili se može posmatrati i u sklopu naučnih relacija i modela izvanknjiževnih prostora? Ovdje navodim bizaran podatak da sam kao profesor studentima prve godine studija književnosti i jezika obično postavljao naoko provokativno pitanje: je li književnost umjetnost, ili je, pak, nauka? S čuđenjem bih propratio odgovor većine da je riječ o nauci, pa sam već na početku bivao razočaran činjenicom da su taj studij upisali pogrešni polaznici. Pa ipak, nakon čestih pokušaja da proniknem u to gotovo unisono mišljenje, došao sam i do zaključka da u tome ima nečega zavodljivog. Naravno, studenti nisu iskustveno ponudili pogrešan odgovor, ali se čini kao da u smjelijoj postavci ima nečega što im je dalo određenog povoda za takvo mišljenje. Naime, književnost, za razliku od većine drugih umjetnosti, zaista ima gotovo neposrednog dodira s mnogim društvenim i prirodnim naukama. Je li to zato što se ta umjetnost ostvaruje jezikom kao, kako se obično kaže, pogledom na život i životnu stvarnost, odnosno da je sadržaj književnog djela organski povezan sa životnim iskustvom i istinama o ljudskom životu? Dovoljno je, ovom prilikom, pripomenuti naučnu pozadinu proza Dostojevskog, Tolstoja, Balzaca, Prousta, Camusa i brojnih stvaralaca čije je književno djelo, u sveukupnosti njegovih gotovo beskrajnih relacija, u dijalektičkom dosluhu s brojnim naukama – od filozofije, povijesti i sociologije do biologije, psihologije ili medicine…

Knjiga sadrži 402 stranice u tvrdom uvezu, sa tekstualnim sadržajem podjeljenim u tri poglavlja, a odštampana je u junu 2024. godine.