Ideja o osnivanju Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) nastala je sredinom 2010. godine iz uvjerenja reisu-l-uleme dr Mustafe Cerića i muftije Muamera Zukorlića o potrebi osnivanja bošnjačkih nacionalnih institucija. Ovu ideju svesrdno su podržali akademik Muhamed Filipović i mnogi intelektualci.
Muameru Zukorliću je povjereno da organizira i predvodi Inicijativni odbor za osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU). Narednih mjeseci, članovi Inicijativnog odbora upriličili su brojne sastanke i razgovore sa renomiranim naučnicima i umjetnicima iz Sarajeva, Tuzle, Mostara, Novog Pazara, Skopja, Zagreba, Podgorice, Prištine, kao i mnogih evropskih i svjetskih centara gdje obitavaju i rade brojni znani Bošnjaci.

Za članove Odbora je pitanje etike bilo posebno u prvom planu: etiku su smatrali odrazom razuma s obzirom na ljudsko djelovanje – ne samo razlikovanje između ispravnog i lošeg, već i diferenciranje između dobra i zla, kao i prepoznavanje između pozitivnih i negativnih moralnih i drugih vrijednosti. Utvrđena je neophodnost akademskog organizovanja čija će osnovna misija biti usmjerena na razvoj i realizaciju kvalitetnih, komplementarnih, deficitarnih, usmjerenih aplikativnih i konkurentnih programa, koji su prije svega potrebni Bošnjacima u matičnoj zemlji i državi, u regiji i svjetu gdje god bili. Na Odboru je utvrđena potreba unaprjeđenja saradnje među naučnicima i umjetnicima kroz transdisciplinarnu razmjenu ideja i postignuća sa vizijom da se gustom mrežom bošnjačkih i inih naučnika i umjetnika problemi i pitanja s kojima se suočavamo trebaju ispitati iz različitih perspektiva tražeći adekvatne odgovore na njih. Na temelju usaglašene analize dobivenih i aktueliziranih mišljenja, donijeta je odluka o institucionalizaciji naučnog i umjetničkog dijaloga kroz organizovanje novog akademskog društva, koje bi trebalo uzeti u obzir promjenljivu konceptualizaciju čovječanstva, uvažavajući i transformaciju značenja nauke, ali i umjetnosti: temama relevantnim za društvo trebalo bi se baviti interdisciplinarno, nacionalno i transnacionalno. Nakon višemjesečnih priprema, na Osnivačkoj skupštini održanoj 9. juna 2011. godine u Novom Pazaru, usvojena je Odluka o osnivanju Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti – BANU, kao i neophodni dokumenti za početak rada: Platforma za osnivanje Bošnjačke akademija nauka, Statut Akademije i izabrano je rukovodstvo i organi Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti. Na spisku osnivača ove institucije nalazilo se dvadest i jedno ime, među kojima su akademici ANUBiH-a Muhamed Filipović i Ejup Ganić, akademik Šerbo Rastoder član CANU, kao i akademik Mustafa Cerić član Jordanske akademije nauka. Za prvog predsjednika je izabran Prof. dr. Ferid Muhić iz Skopja. Potpredsjednici su Prof. dr. Dževad Jahić i Prof. dr. Lamija Hadžiosmanović. Za predsjednika Senata i Skupštine BANU-a izabran je akademik Mustafa Cerić, dok je za generalnog sekretara izabran Muamer Zukorlić. U Senat Akademije još su izabrani: prof. dr. Ferid Muhić, prof. dr. Dževad Jahić, prof. dr. Lamija Hadžiosmanović, prof. dr. Muhamed Filipović, prof. dr. Ejup Ganić, književnik Nedžad Ibrišimović i prof. dr. Mevlud Dudić. Za predsjednika Nadzornog odbora BANU izbran je prof. dr. Ismail Čekić, a za predsjednika Suda časti prof. dr. Omer Nakičević.

Izabrani predsjednik BANU-a Ferid Muhić je ocjenio da Bošnjaci u ovoj instituciji „imaju ono na šta su oduvijek imali pravo“ i da „konačno mogu da pokažu svoju kreativnost“, te dodao […] „Mi ćemo raditi na misiji dobra. Kako može bilo ko reći zašto da radimo dobro kada već drugi rade dobro“, pitao se profesor Muhić. Objasnio je da je cilj Bošnjačke akademije da radi na afirmaciji, prema njemu, najzapostavljenijeg naroda, te upozorio, primjerice, da je još posve normalno da se koristi izraz muslimani, a ne Bošnjaci, kao i da je “osim genocida u Srebrenici nad Bošnjacima izvršen i duhovni genocid, pa su bili bez imena i jezika”. Jedini narod kojem je državnim ediktom oduzeto pravo na ime i ime jezika jesu Bošnjaci. Odrastali su kao pripadnici grupe neopredijeljenih. Pri tome se očekivalo da se ta grupa počne opredjeljivati između Srba i Hrvata… Generalni sekretar Zukorlić izjavio je da […] „u osnivanje BANU krenuli smo od uvjerenja da Bošnjaci imaju dovoljno naučnih i kulturoloških resursa, snage i umijeća da podignemo stub afirmacije vlastitih vrijednosti i očuvanja svog identiteta na elitnom nivou“, te dodao da su osnivači respektabilnog stručnog i naučnog znanja, kao i kulturnog i umjetničkog potencijala, a to znači i posebne bošnjačke energije“ i da će oni „voditi putem tolerancije u skladu sa sve nacionalnim izazovima, panbošnjačkim i evropskim izazovima“. Akademik Muhamed Filipovićosnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti je označio važnim događajem u afirmaciji bošnjačkog identiteta, koji je bošnjačkom narodu bio oduziman, jer „bili smo definirani kao vjerska grupa, etnička zajednica, neopredijeljeni, u predvorju… Dokazali smo da možemo izdržati nevjerovatne stvari. Posebno u posljednjem ratu. Sada treba da dokažemo da smo sposobni da stvaramo na nivou koji je u svijetu prepoznat i priznat. Istina, nama pojedinci priznaju te kvalitete, ali nam ne priznaju vladajuće strukture politike i intelektualnih oligarhija, koje su u službi snaga kojima mi smetamo. Smeta im to što na Balkanu postoji grupa muslimana. Ova akademija će biti isključivo naučna institucija. Ona neće nikakvu politiku zastupati i nije ni protiv koga. Ona je za sve što je dobro, što je napredak, duhovna vrijednost i moralni dignitet. Vrlo brzo će se to pokazati”, kazao je akademik Filipović, te dodao da „BANU nije protiv nikoga, nikome nismo konkurenti i svakom je BANU saradnik ko želi da sarađuje sa nama“.[…] „Mi Bošnjaci muslimanske vjere imamo identitet posebnog tipa, koji se temelji na cjelokupnoj historiji naše zemlje i njenih žitelja. Osnova našeg historijskog, moralnog i društvenog identiteta je otvoreni prijateljski karakter, nedjeljivost u bitnim stvarima od drugih i poštovanje recipročnosti na život svih drugih ljudi”. Akademik Cerić u svom emotivnom obraćanju je, između ostalog poručio predsjedniku Srbije da ne brine „za Hrvate u Briselu, nego za svoj narod u Novom Pazaru“, a […] „komšijama Hrvatima u Bosni i Hercegovini preporučujem, neka vas svak živ na svijetu brani, samo neka vas Tadić ne brani”. (Znakovito je da je ova Cerićeva izjava ostala uglavnom prešućena u medijima.) Također, jednom od najvećih srpskih pisaca, nekadašnjem predsjednik SR Jugoslavije, članu Srpske akademije nauka i umjetnosti i ideologu srpskog nacionalističkog pokreta Dobrici Ćosiću poručio je da se „mi zovemo Bošnjaci i kad se bude pisao treći Memorandum SANU, neće moći da se piše dok se ne pročita Deklaracija BANU“. Dodao je da Bošnjaci pružaju ruku i Srpskoj akademiji nauka pod uvjetom da nauče kako se zovu Bošnjaci i kako se zove njihova domovina. 
Naravno pred osnvačima BANU stoje i obaveze. Ne toliko osobnog dokazivanja, jer su se mnogi od njih već dokazali. Međutim, fakat je da su pred Bošnjačkom akademijom mnogi izazovi, ali ne treba sumnjati da ljudi koji su je formirali, bez obzira na sve napade na njih, sigurno imaju i dovoljno kuraži i sasvim dovoljno autoriteta i naučnog renomea, da mogu pogledati u oči i odgovoriti svakom koji se potivi ovom postupku ili budućim naučnim aktivnostima i izazovima. S druge strane, oni koji se s podozrenjem pitaju zašto BANU, bolje bi bilo da se pitaju zašto je godinama većina Bošnjaka htjela Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti, odnosno krovnu nacionalnu naučnu instituciju Bošnjaka?! Naime, godinama unazad mnog bošnjački intelektualci su govorili da nam je akademija nužna za naučna istraživanja vezana za bošnjačku naciju. Zar većina nas nismo jako priželjkivali jednu takvu autoritativnu instuticiji „posljednje riječi“ koja će okupiti u nauci i umjetnosti već dokazane ljude koji bi institucionalno iznosili svoja mišljenja i stavove o mnogim pitanjima što tište bošnjački narod, s neophodnom metodološkom naučnom i likovnom potkom?

Vidi i: Dnevni list Danas, 09/06/2011, dostupno na http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/ferid_muhic_prvi_predsednik_banu_.55.html?news_id=217094;
Reis Ceric o BANU: Hocemo da imamo sve sto imaju svi narodi na Balkanu i Evropi, Haler  – Jedinstvena Bosna i Hercegovina – 10.06.2011, dostupno na: http://haler.blogger.ba/arhiva/2011/06/10;
Zovko, dr. Jure: Osnivanje BANU-a je povijesni potez. Dostupno na: http://test.chicagoraja.net/2011/08/04/osnivanje-banu-a-je-povijesni-potez/;
Bajrami, Ćerim: Povodom formiranja Bosnjačke akademije nauka i umjetnosti. Dostupno na: http://dijaspora-bk.de/forum_3/index.php?topic=5427.0