Dio učesnika Međunarodnog naučnog skupa “Zločini nad Bošnjacima Sandžaka u 20. vijeku” u Novom Pazaru
**“Zločini nad Bošnjacima Sandžaka u xx vijeku povodom 80 godina od**
**četničkog genocida 1943. i 100 godina od genocida u Šahovićima 1924-2024.”**
U Naučnom centru BANU-a “Vakuf znanja akademika Muamera Zukorlića” otvoren je Međunarodni naučni skup „Zločini nad Bošnjacima Sandžaka u 20. vijeku“, povodom osamdeset godina od četničkog genocida 1943. godine i sto godina od genocida u Šahovićima.
Oko četrdeset panelista je učestvovalo u radu simpozija, kako u Novom Pazaru, tako i u Bijelom Polju. Među panelistima pojavili su se: Prof. dr Izet Šabotić, Prof. dr Adnan Jahić, Mr. Novak Adžić, mr. sc. Alma Hajrić Čaušević, Dr Milivoje Bešlin, Dr. sc. Zilha Mastalić Košuta, Akademik Prof. dr. Hakif Bajrami, Fehim Džogović, Prof. dr Ermin Kuka, Prof. dr Azem Kožar, Dr. Željko Karaula, Dr. Harun Crnovršanin, Prof. Isamedin Azizi, Dr. Qerim Lita, Dr. Hikmet Karčić i mnogi drugi.
– Za nas koji se bavimo prošlosti obično važi neformalno mišljenje da mi ovim svijetom koračamo glavom okrenutom unazad i da kao takvi ne vidimo ono što je budućnost. Istina je da nijedan historičar nije mogao predvidjeti budućnost kao što nije mogao ni da promijeni prošlost. Ono što je bilo ne može se promijeniti i to je aksiom nauke s kojom se mi bavimo. Mijenja se samo mišljenje o onom šta je bilo i zato svako vrijeme ima svoju historiju, kaže akademik Šerbo Rastoder potpredsjednik BANU-a.
Šahovići, mjesto između Bijelog Polja i Pljevalja, danas poznato kao Tomaševo, bilo je poprište ovog zločina nad mještanima koji je dugo godina bio tabu tema. Ono što ga karakteriše i čini posebno teškim jeste činjenica da je počinjen u mirnodopskim uslovima, kada nije bilo rata i kada je postojala pravna država. Niko nije procesuiran a o ovom zločinu dugo godina se niko nije usuđivao govoriti, ni žrva ni dželat.
Akademik Rastoder, jedan od ključnih aktera u otkrivanju istine o ovom događaju, suočio je prisutne sa surovim činjenicama i dubokim posljedicama ovog zločina… Iako ovaj zločin zvanično nije proglašen genocidom, za akademika Rastodera nema nikakve sumnje da on to jeste, jer posjeduje sve karakteristike genocida.
… Osnažen dubokim osjećajem za pravdu i sa ciljem da sačuva dostojanstvo žrtava, akademik Rastoder je istakao da je jedan od ključnih ciljeva ovakvih istraživanja animiranje javnosti jednom racionaliziranom pričom koja će spriječiti nove zločine u budućnosti.
Tokom trajanja konferencije organizovana su predavanja, promocije knjiga i prikazani filmovi sa tematikom iz istorije. Paralelno sa simpozijem bila je organizovana izložba akademskog slikara akademika Džeke Hodžića, ”Oteta zemlja”, te izložbe drugih eminetnih slikara iz regiona.