INTERVIEW: Akademik Mehmed A. Akšamija, predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti
Na pitanje nezavisnog portala Interview.ba. zašto je u u ovom aktualnom političkom i društvenom momentu, Bosni i Hercegovini osim krovne, državne, potrebno još akademijā, naročito onih s etničkim predznakom, dr. Akšamija nas upozorava da BANU postoji od 2011. godine. Odnosno, nije kako ističe, samo civilizacijski doseg ovog trenutka.
– Dosada smo se suočavali sa maćehinskim odnosom mjerodavnih institucija. Podnosili smo takvo stanje i nismo prigovarali, niti zamjerali. Sada se izgleda mijenjaju uvjeti i okolnosti. Ovakvu orijentaciju federalnog parlamenta svakako treba podržati. Nadamo se da je definitivno prošlo vrijeme „akademskog prosjačenja“ te da će naredni dani biti relaksiraniji. Kažete da pored državne postoje i one s nacionalnim obilježjem. To je istina. Ali, ovo, zapravo, nije ništa novo, niti je naš ‘specificum’ – kaže.
Podsjeća da nacionalne akademije postoje i u drugim višenacionalnim zajednicama u drugim krajevima svijeta. Ali, tamo, dodaje i to, nema ili je manje zluradih pitanja i provokacija u stilu ‘šta će nam takve nacionalne akademije’. Naprotiv, ističe, tamo se ulažu napori da se pored državnih akademija razvijaju i nacionalne i stručno usmjerene akademije samo u pojedine oblasti znanja, uz obavezu čuvanja zajedničkih vrijednosti.
Zašto da još neko gradi lijepu kuću?!
Pa isto preporučuje i za BiH – da shvatimo kako skup pojedinačnih vrijednosti čini zajedničku vrijednost. To je recept za postizanje boljih rezultata, za ići naprijed.
**– A, mišljenja smo, da nam to treba biti cilj. Poslužit ću se parafraziranim riječima prvog predsjednika BANU-a, akademika Ferida Muhića koji je na slično pitanje odgovorio sljedeće: – Ako neko izgradi lijepu kuću, možete li razumjeti onoga koji kaže: ‘Zašto da još neko gradi lijepu kuću?!’ Zašto praviti još lijepih umjetničkih djela ako je neko već napravio lijep umjetnički rad ili, ako se uradi dobro djelo, zašto raditi još dobrih djela?! Mi svjesno radimo na misiji dobra. Kako se može bilo ko pitati zašto da radimo dobro kada već drugi rade dobro? Naša je želja da sa svima onima koji su na putanji dobra učestvujemo u realizaciji dobra, pa samim tim, ne vidimo ništa loše u postojanju ‘državne’ ili onih akademija sa nacionalnim obilježjem ili onih stručno usmjerenih ukoliko su na datom i pomenutom kretanju prema dobru – ističe.**
Kada je konkretno o BANU riječ, dr. Akšamija naglašava kako je želja da svi koji se osjećaju Bošnjacima, a veliki dio njih to, ističe, zapravo, vrlo teško poima, trebaju biti dovedeni u situaciju da im treba biti vraćeno njihovo pripadajuće historijsko pamćenje i da se shvati njihov kulturni, povijesni i, svakako, etnički i jezički identitet.
Proces u Bošnjaka
U tom smislu kaže nam kako se bosanski jezik često ignorira kao činjenica. Mada je to, kaže, realno najstariji kvalificirani jezik na prostoru Balkana.
– Kada god se narod vrati sebi, vratio se na vrijeme. Čini se da je vrijeme osnivanja BANU pogodovalo tom radikalno shvaćenom i vitalno značajnom procesu u Bošnjaka. Zbog toga je sam akt osnivanja bio koliko nužan, toliko i opravdan, ali i odlučan iskorak u kreiranju i definiranju osnovnih uvjeta da se proces emancipacije nastavi i da se Bošnjaci, njihova historija, običaji, način života, jezik, kulturne i moralne vrijednosti, kao i umjetničko stvaralaštvo konačno u cjelini i istinito prikažu u onom što je do sada ostvareno, te da se da snažni poticaj nastajanju novih ostvarenja u nauci, kulturi i umjetnosti, što će našu zemlju i našu naciju afirmirati kao jedan od stubova moderne evropske multilateralne kulture i načina života – ističe.
Prema njegovom uvjerenju BANU je institucija koja treba odslikavati ponos
– Ideja je da se integriše bošnjački korpus u cijelom svijetu, a prije svega u regionu, te stvaranje institucije unutar koje će se sublimirati i integrirati kako naučna tako i duhovna dostignuća bošnjačkog naroda na putanji dobra. To nije ni intelektualna avantura, ni puka igra, a pogotovo ne nekakav promašaj. To je akutna potreba i zadatak na čijem realiziranju treba i mora učestvovati cijela naša javnost, kako bi se i naša nacija mogla konačno predstaviti i ponositi jednom takvom institucijom. Kao što se i svi drugi narodi i građani oko nas predstavljaju i ponose svojim akademijama nauka i umjetnosti – zaključuje predsjednik BANU dr. Mehmed Akšamija. [Kurt, Senka: Dosje (IV) ANUBIH: Kako je BANU umjesto maćehe dobila majku? Interview.ba, 11/02/2023.]
****