Magazine for Science , Culture and the Arts
Povodom desetegodišnjice osnivanja BANU-a
On the Occasion of the Tenth Anniversary of the Founding of BANU
Godina/Years III, Broj/№ 3/MMXXI, juni/June 2021.
Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti, u povodu desetogodišnjice od osnivanja, publikovala je Jubilarni glasnik BANU – časopis za nauku, kulturu i umjetnost pod posebnim naslovom AMANET.
Glasnik je publikovan pod uređivačkom palicom predsjednika BANU-a akademika Mehmeda A. Akšamije na 696 stranica, uz njegov prepoznatljiv i bogat likovno-grafički prikaz, u kojem se nalaze autorski naučno-istraživački radovi redovnih članova BANU-a akademikā Omera Ibrahimagića, Mustafe Cerića, Ferida Muhića, Dževada Jahića, Muamera Zukorlića, Hasnije Muratagić-Tune, Šerbe Rastodera, Galiba Šljive, Omera Nakičevića, Emina Softića, Ahmeda Zildžića, Saide Ibragić, Refika Šećibovića, Mehmeda Akšamije, Fehima Huskovića i Fatmira Bačija, kao i radovi dopisnih članova BANU prof. dr. Džemaiala Najetovića, Emira Ramića, Aziza Hasanovića i Hazbe Skoke.
Jubilarni glasnik se posebnim dijelom sjeća preminulih članova BANU-a, rahmetli akademikā Nedžada Ibrišimovića, Đenane Buturović, Nijaza Durakovića, Alije Džogovića, Lamije Hadžiosmanović, Ðevalhudina “Ðele” Jusića, Muhameda “Tunje” Filipovića, Seida Hasanefendiča “Trabzona”, te dopisnog člana prof. dr. Mujr Demirovića.
Također, Glasnik u ovom specijalnom izdanju, u rubrici Pres kliping prezentacija podsjeća na prve reakcije na formiranje BANU-a, na engleskom i drugim jezicima, potom važne medijske objave u decenijskom periodu postojanja i rada Akademije, sa posebnim osvrtom na 2011. godinu.
[…] O značaju osnivanja BANU-a i pojavi njenoga glasila govore dvije bitne činjenice koje se tiču Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, osnovane tačno prije dest godina.
Prva bitna činjenica koju obilježava ova edicija sastoji se u dokazu da je BANU savladala sve teškoće koje uvijek stoje na putu novim i to osobito onim institucijama koje su osnivane pod krajnje nepovoljnim uvjetima, a to je upravo bio slučaj sa BANU-om, i da BANU ne samo da zna šta mora činiti nego i da ima potencijal koji njene želje i programe može ostvariti. Svojevremeno akademik Filipović je naglasio da BANU nije osnovala bošnjačka država, jer tu državu Bošnjaci dijele sa drugim narodima, ali se nadao da će ta država, budući da ima obavezu i dug prema Bošnjacima, imati i veliku obavezu prema ovoj vrhunskoj naučnoj i umjetničkoj instituciji. Bio je uvjeren da samo radeći na najvišem nivou savremene nauke i u okvirima zahtjeva moderne kulture i umjetničkog stvaranja, mi Bošnjaci možemo ući u svijet i osigurati svoju budućnost. Stoga je akt osnivanja BANU-a jedan od najvažnijih i najznačajnijih događaja cijele historije Bošnjaka, a izdavanje njenoga Glasnika, između ostalog je dokaz da je takva institucija bila nužna, dobrodošla i opravdana, te da može veoma brzo dati plodove koji se od nje očekuju.
Druga bitna činjenica koja se aktuelizira i pojavom ovog broja Glasnika sastoji se u jasnom dokazu da u našem narodu postoje veoma ozbiljne naučne i duhovne snage, koje ne samo da mogu nego i svojim radom dokazuju uspješno djelovanje u oblasti nauke, kulture i umjetnosti na najvišem nivou koji današnji svijet zahtijeva, ali i da se njihova autorska energija usmjerava prije svega na ona pitanja koja su bitna za život i napredak naših sunarodnika, kao i drugih naroda u BiH. U tom smislu se sada definitivno može kazati kako i mi Bošnjaci konačno imamo instituciju nauke i duha najvišeg ranga i najvećih intelektualnih i moralnih zahtjeva, što našem narodu garantira da će u nauci biti osigurano kreiranje i razvoj mogućih i neophodnih instrumenata njegovoga konačnog identificiranja, povezivanja po cijelom disperziranom prostoru na kojem Bošnjaci žive, te da će istina o našem narodu, njegovom evropskom porijeklu i identitetu, njegovoj izuzetno bogatoj i u svakom pogledu značajnoj historiji, tradiciji, bogatstvu njegovoga duhovnog, kulturnog i umjetničkog stvaranja biti konačno prikazana svijetu i otkrivena za svijet, od kojeg je sve donedavno skrivano čak i postojanje našeg naroda i njegovog jezika. Uspostavljanjem Glasnika mi smo osigurali bitnu pretpostavku ulaska u intelektualni i duhovni svijet na adekvatan način.
[…] Ovaj broj jubilarnog Glasnika, između ostalog posvećen je i našim preminulim članovima u pokušaju osvjetljavanja bar nekih crta koje su tvorile povijesne osobe naših, nažalost sada već preminulih članova, od njihovih uvjerenja do njihovih filozofija, kritičarskih radova polemičkog duha, znanstvenih i stručnih radova, studija i prikaza, kreativnog djelovanja u oblastima muzike i slikarstva, koncerata, izložbi… Kao zlatna nit u svim se njihovim različitim karakterima djelovanja provlači misao o univerzalnoj vrijednosti nauke i umjetnosti fundiranih na bosanskom podneblju i okruženju koje se, oporo i teško za život, ne uvlači pod kožu na prvi pogled.
(Akademik Mehmed A. Akšamija, Uvodnik, u: Glasnik BANU, broj/№ 3/MMXXI, 2021., str. 11-16)
Vidi i: https://sanapress.info/2021/10/23/publikovan-amanet-treci-jubilarni-glasnik-banu/