Aktivnosti BANU Instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka

• […] “Početna, stvorena pozitivna energija, u osnivanju jedne ovakve institucije zahtjevala je sveopštu aktivnost u cilju zaokruźivanja pravne, kadrovske i materijalne infrastrukture. … Prostorne, kadrovske i posebno materijalne prilike nijesu dozvolile mogućnost da se institut pozicionira kao naučna institucija [po vaźećim aktima nadležnih država za tako nešto je nužno imati najmanje 7 (sedam) doktora nauka u stalnom radnom odnosu, adekvatan prostor za rad i siguran izvor finansiranja]. Iz tog razloga je odlučeno da se Institut na početku registruje kao NVO (udruženje gradjana) kako bi u perspektivi bilo moguće raditi na ispunjavanju uslova koji bi omogućili registraciju istog, kao naučne ustanove. Saglasno tome, sva pravno valjana akta … su urađena u skladu sa važećim pravnim normama, što je omogućilo nesmetano funkcionisanje Instituta.”

S obzirom da od strane mešihata IZ Sandžaka i BANU-a, koje su s različitom argumentacijom polagale pravo na objekat u Novom Pazaru, niti jedna od strana nije sporila izvornu namjenu tog objekta za “naučni centar” i objekat za rad BANU-a, Institut je u istoj zgradi osnovao “Vakuf znanja – Naučni centar“, koji je imenovan imenom akademika Muamera Zukorlića.

[…] “Institut je zamišljen kao kreativna i stvaralačka radionica okrenuta istraživanjima u oblastima historije, demografije i antropologije. U tom smislu je osnovan Naučni odbor, kojeg čine dokazani intelektualci različitih oblasti interesovanja, 6 akademika i 25 profesora Univerziteta: akademici Mehmed Akšamija, Ferid Muhić, Refik Šećibović, Hazbo Skoko, Ademir Jerković, Šerbo Rastoder, te prof.dr. Ema Miljković, prof.dr. Mila Pavlović, prof.dr. Enes Pelidija, prof.dr. Jahja Ferhatović, prof.dr. Amela Lukač Zoronić, prof.dr. Zećir Ramčilović, dr. Sead Ibrić, prof.dr. Hivzo Gološ, prof.dr. Izet Śabotić, prof.dr. Elma Elfić Zukorlić, prof.dr. Almir Pramenković, prof.dr. Abaz Dizdarević, prof.dr. Marijan Premović, prof.dr. Šaćir Filandra, prof.dr. Admir Muratović, prof.dr. Enver Gicić, prof.dr. Suad Bećirović, prof.dr. Branka Krivokapić, prof.dr. Sibel Akova, prof.dr. Amra Turbić Hadžagić, mr. Sait Šabotić i Nedžib Kočan, direktor muzeja. Respektabilan intelektualni potencijal, okupljen na ovakav način, ni približno nije dao doprinos razvoju Instituta, saglasno potencijalu kojim raspolaže, ali nedvosmisleno predstavlja intelektualnu bazu koju trebamo i moźemo aktivirati boljom organizacijom, infrastrukturom i naročito projektnom orijentacijom.”

Promocija BANU Instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka organizirana je u sklopu “History Festa” u Sarajevu 11/06/2022.

• U nastojanju da Institut posveti i posebnu pažnju mladim stvaraocima i naučnicima, od 3. do 4. aprila 2023 u zgradi BANU-a u Novom Pazaru održana je Osnivačka Skupština Klubova mladih istraživača Sandžaka.

[…] “Naime, predhodno su u trinaest gradova Sandžaka osnovani Lokalni klubovi mladih istraživača, koji su brojali od 10-15 članova. Zadatak ovih klubova je da primarno djeluju u svojim lokalnim sredinama u cilju okupljanja, razmjene ideja, iniciranja javnih debata i osmišljavanje projekata od interesa za društvo, lokalnu zajednicu i šire. Klubovi su osnovani u Novom Pazaru, Bijelom Polju, Rožajama, Tutinu, Plavu, Pljevljima, Petnjici, Priboju, Brodarevu, a osnovani su i Klubovi Madih istraživača za Makedoniju i Kosovo.”

• Značajna aktivnost Instituta bila je okrenuta i prema potrebi da se pokrene i oformi Galerija slikara Sandžaka u zgradi Naućnog centra BANU-a. Ideja je pokrenuta 4. marta 2024. godine, a za kustosa galerije imenovan je Ervin Ćatovića, profesor univerziteta i afirmisani stvaraoc.

 • […] “Odlukama Upravnog odbora Instituta u regionu su se formirali Odbori instituta kao vid logističke podrške i centri za saradnju. Prvi takav Odbor u BiH osnovan je u Sarajevu 9. marta 2024. godine i on ima podoodbore za historiju, demografiju i antropologiju, čiji predsjednici, zajedno sa predsjednikom Odbora i sekretarom čine operativni tim za komunikaciju i saradnju sa Institutom.”

Prva četiri toma edicije “Bijela knjiga žrtava Sandžaka 1941-1945.”