s osvrtom na hrvatsku i srpsku, znanstvena knjiga
Izgovor pojedinačnih riječi samo je jedan od fonetskih i fonoloških elemenata na osnovu kojih govornici jednoga jezika procjenjuju kulturu govora. Izgovorom riječi (ortoepijom) bavi se akcentologija. Ona utvrđuje pravila akcentiranja riječi i rečenica, a to je jedno od najsloženijih pitanja našega jezika. Međutim, iako postoje utvrđena pravila u govornoj praksi se od tih pravila veoma često odstupa. Neknjiževni, ili, kako se to često neopravdano kaže, pogrešan izgovor smatra se signalom neobrazovanosti ili služi za otkrivanje regionalnog porijekla govornika.
Brojna razilaženja u akcentiranju riječi uočena su i kod bosanskih gramatičara i leksikografa pa je odlučeno da izvršimo detaljnu analizu akcenata svih vrsta riječi u bosanskom jeziku i predložimo ona rješenja koja su, po našem mišljenju, svojstvena bosanskom standardnom jeziku. Istovremeno smo uspoređivali akcenat bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, uglavnom u njihovim novijim rječnicima i gramatikama, s namjerom da pokažemo da se radi o vrlo problematičnoj jezičkoj oblasti ne samo u bosanskom nego i u hrvatskom i srpskom jeziku.
U knjizi pod navedenim naslovom primarno se bavimo akcetom riječi u bosanskom jeziku i utvrđivanjem razlika u najnovijim rječnicima bosanskog jezika. Usporedili smo riječi tri rječnika bosanskog jezika: Rječnik bosanskog jezika, Instituta za jezik Sarajevo, 2007. Rječnik bosanskoga jezika S. Halilovića, I Palića i A. Šehović, Filozofski fakultet u Sarajevu, 2010 i Rječnik bosanskog jezika Dževada Jahića, Sarajevo, 2010-2012, ANUBiH, BANU, Bošnjačka asocijaija 33 i napravili rječnik razlika od slova A do P, jer smo imali na raspolaganju toliko građe (Jahić nije završio sva slova).
Šestotomni Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika MS i MH (1967-1976) i Rječnik uz Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika u izdanju Matice srpske i Matice hrvatske (1960, Beograd) nama su poslužili za uspoređivanje akcenata sa akcentima datim u rječnicima bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, nastalim poslije dezintegracionih procesa na jezičkom, i svakom drugom planu, tj. od 1992. godine. Promjene smo ilustrirati na primjerima riječi slova A i B tako što smo napravili mali rječnik, a on prethoditi rječniku razlika koje se odnose samo na bosanski jezik.
Prilikom predočavanja akcenata pojedinih vrsta riječi bosanskog jezika skretali smo pažnju na drugačija rješenja u hrvatskom i srpskom jeziku, pa i bosanskom, služeći se i sljedećim rječnicima:
Šestotomni Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika MS i MH (1967-1976) i Rječnik uz Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika u izdanju Matice srpske i Matice hrvatske (1960, Beograd) nama su poslužili za uspoređivanje akcenata sa akcentima datim u rječnicima bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, nastalim poslije dezintegracionih procesa na jezičkom, i svakom drugom planu, tj. od 1992. godine. Promjene smo ilustrirati na primjerima riječi slova A i B tako što smo napravili mali rječnik, a on prethoditi rječniku razlika koje se odnose samo na bosanski jezik.
Prilikom predočavanja akcenata pojedinih vrsta riječi bosanskog jezika skretali smo pažnju na drugačija rješenja u hrvatskom i srpskom jeziku, pa i bosanskom, služeći se i neophodnim rječnicima, kao i gramatikama bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika.
Recenzenti su prof. dr. Alen Kalajdžija i prof. dr. Edim Šator.
Knjiga sadrži 471 stranicu u tvrdom uvezu, a odštampana je u januaru 2023. godine.