Zasjedanje Skupštine „Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti“
(u daljem tekstu: BANU), održane 12. aprila 2025. godine u sjedištu BANU u Sarajevu
Sjednica je počela sa radom u 11.00 sati.
Prisutni:
- Akademik Mehmed Akšamija
- Akademik Mustafa Cerić
- Akademik Fehim Husković
- Akademkinja Hasnija Muratagić Tuna
- Akademik Ahmet Hadrović
- Akademik Smail Čekić
- Akademik Fatmir Baći
- Akademik Emin Sofić
- Akademik Enver Halilović
- Akademik Šerbo Rastoder
- Akademik Ibrahim Kajan
- Akademik Sead Mahmutefendić
- Akademik Zlatko Glamočak
Sjednici prisustvuje šef kabineta predsjednika i zapisničar Almedina Zukorlić Pašalić bez prava glasa.
Odsutni:
Akademik Ferid Muhić – opravdao odsustvo
Akademik Refik Šećibović – opravdao odsustvo
Akademik Omer Ibrahimagić
Prof. dr. Nedim Čaušević – predstavnik dopisnih članova
Dnevni red:
1. Analiza, diskusija, eventualne dopune i izmjene, te usvajanje prijedloga Dnevnog reda – glasanje.
2. Usvajanje Zapisnika sa prethodne Skupštine od 08. februara 2025. – diskusija i glasanje.
3. Usvajanje finansijskog izvještaja za 2024. godinu – diskusija i glasanje
4. Izbor novih članova
5. Razno
1. Analiza, diskusija, eventualne dopune i izmjene, te usvajanje prijedloga Dnevnog reda – glasanje.
Predsjedavajući Skupštine akademik Mustafa Cerić je otvorio sjednicu te pročitao predloženi dnevni red, a nakon što nije bilo prijavljenih za diskusiju, Skupština BANU je jednoglasno usvojila predloženi Dnevni red.
2. Analiza, diskusija, eventualne dopune i izmjene, te usvajanje prijedloga Dnevnog reda – glasanje.
Predsjedavajući Skupštine akademik Mustafa Cerić je otvorio sjednicu. „Poštovani akademici Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, velika mi je čast i odgovornost da vas pozdravim na ovoj trećoj redovnoj skupštini BANU-a dvanaestog aprila 2025. godine, čime se potvrđuje kontinuitet i snaga institucije koja je rođena iz potrebe, sazrela iz vizije i traje zahvaljujući odgovornosti nas svih. BANU je više od Akademije. BANU je savjest bošnjačkog naroda. Akademija postoji da bi čuvala pamćenje, razvijala znanja i gradila mostove između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Bošnjaka, ma gdje bili. Osnivači BANU-a ostavili su nam zavjet da ova akademija mora biti čuvar identiteta te savjesti i odgovornosti te savjesni i odgovorni vodič Bošnjacima u sadašnjosti i budućnosti. Današnja Skupština ima zadatak da prepozna izazove vremena, da jača institucionalne mehanizme, da privuče nove naučne i umjetničke interesovanja, reprezentativnih Bošnjaka, te da pošalje poruku jedinstva, ozbiljnosti, odlučnosti i odgovornosti za naciju i državu. BANU mora ostati prostor susreta svih Bošnjaka bez obzira na njihove razlike i mora biti garant našeg kulturnog, naučnog i društvenog opstanka i razvoja. Naš put je put znanja, vjere i morala. Naša snaga je snaga ideje. Naša budućnost je u rukama onih koji uče, proizvode nove naučne i umjetničke vrijednosti, vole svoj narod, svoju domovinu i svoju državu. Zato s ponosom otvaram ovu skupštinu BANU, neka naš rad bude na dobrobit nacije, države i svijeta kojem pripadamo. Hvala. Sa ovim uvodnim riječima obavještavam vas da su, da su na skupštini prisutni akademik Mehmed Akšemija predsjednik, akademik Mustafan Cerić, predsjednik Skupštine, Akademik Fehim Busković, akademkinja Hasnija Muratagić Tuna, akademik Ahmed Hadrović, akademik Smail Čekić, akademik Fatmir Baći, akademik Emin Sofić, akademik Enver Halilović, akademik Šerbo Rastoder, akademik Ibrahim Kajan, akademik Sead Mahmutefendić, akademik Ahmed Hadrović i akademik Zlatko Glamočak. Trinaest je prisutnih. Odsutni su: akademik Ferid Muhić opravdao odsustvo, akademik Refik Šećibović opravdao odsustvo. Akademik Omer Ibrahimagić opravdano odsutan, prof.dr. Nedim Čaušević – predstavnik dopisnih članova bez prava glasa.
Almedina Zukorlić Pašalić: Izvijestili su nas da su na putu u vezi sa istraživanjem za novu knjigu.
Akademik Cerić: Dobro. Znači, mi imamo kvorum i onda možemo po običaju prvo da ustanovimo Dnevni red. Imate svi pred sobom. Nema potrebe da vam čitam. Ima li netko ovdje dodati nešto, ima li nekoo potrebu da oduzme? Ima li netko potrebu da uopće komentariše dnevni red?
Akademik Baći: Eh, mi trebamo staviti cilj kao akademija, kao svaka akademija mislim da izgradi viziju novog naroda za pedeset sljedećih godina.
Akademik Cerić: Dobro to ćemo biti u diskusiji.
Akademik Baći: Ne, ne, ne u diskusiji. Nego onako da nam, da nam ne u narednim sjednicama bude neka tačka oko toga. Jer stvarno je ta, politika, politička elita, ona se angažuje za četiri buduće godine, a akademija koja po modernom zakonu i postmodernom koji pravi legitimaciju političke elite, mora imati viziju za pedeset sljedećih Godina za ovaj narod minimalno. Ništa, samo tako.
Akademik Cerić: Hvala. Hvala. Znači, nije ovo dnevni red, nego samo dosjetka koja može da nam služi u daljem radu, da imamo to na umu i da se vratimo na tu ideju, pa da vidimo što možemo. Jučer smo mi malo o tome govorili, ali evo, ovaj, tu je i predsjednik senata, pa on može i kad bude rasprava, može da kaže svoje savjete za Akademiju. Ako nema niko nikakvu primjedbu na ovo stavljam na glasanje. Ko je za dnevni red? Ko je protiv? Ima li suzdržanih? Nema.
Jednoglasno je usvojen dnevni red.
Prema tome, idemo na prvu tačku dnevnog reda. A zapravo, prva tačka je završena sa ovim. Druga tačka dnevnog reda je usvajanje zapisnika sa redovne skupštine od osmog februara 2025. Diskusija i glasanje. Ja pozivam predsjednika Akademije akademika Akšamiju da nam otvori ovo pitanje zapisnika a pošto ste vi svi dobili zapisnik da vidimo da li je ovaj zapisnik adekvatan onome što je bilo na prošloj sjednici. Bujrum.
Akademik Akšamija: Hvala predsjedniče. Koliko ja znam i koliko imam uvida, zapisnik je koncizan, jasan i precizan i vidite da će i ubuduće će biti još precizniji s obzirom da sada imamo već snimanje. Do sada nije toga bilo, ovaj, tako da maltene svaka izgovorena riječ, odnosno svaki nekakav prijedlog ili bilo što da se ovdje objasni ili ili bude u toku rada Skupštine, sve će se evidentirati. Ovo je isto pokušaj ovog drugog zapisnika da u vezi sa prošlom skupštinom, znači i pretprošlom i prošlom skupštinom da se bude što je moguće precizniji. Ne znam moj je otisak da je zapisnik uredu i da može ići na glasanje. Hvala.
Akademik Cerić: Ima li netko potrebu da uzme riječ i da diskutuje vezano za zapisnik? Ako nema niko, odnosno ako ste svi pročitali i uzeli u uvijek, ako se slažete, stavljam na glasanje ovaj zapisnik. Ko je za? Ko je protiv? Ima li suzdržanih? Nema.
Jednoglasno se usvaja zapisnik sa prošle Skupštine BANU-a.
Ovo je treća Skupština u ovoj godini, iako kako kažu i koliko znam, dvije skupštine treba održati u toku godine, a evo mi održavamo treću. To znači idemo unaprijed. Treća tačka dnevnog reda je zapravo i najvažnija, a to je usvajanje finansijskog izvještaja za 2024. godinu. Diskusija i glasanje. Pozivam opet predsjednika akademika Akšamiju da nam otvori i objasni ovaj izvještaj financijski za prošlu godinu. Bujrum.
Akademik Akšamija: Hvala predsjedniče. Evo ovako ovdje imate prezentirano onako kako se to radi. Ustvari, ova kuća koja vodi naše računovodstvo je dala precizno i tačno u feningu sve novac s kojim smo raspolagali, kakve su bile vrste rashoda, troškova i tako dalje, i tako dalje. Tako da tu nemamo neku veliku priču o svemu tome, osim da imamo ono što sam ja već jučer govorio na Senatu. Postoji taj problem sa ministarstvom odn. pravdanjem sredstava koje je skraćeno sredstva koja su označena u novembru, traženo je da se ona potroše do kraja decembra. Dali su nam malo vremena, pa smo mi tražili produženi rok do trideset prvog marta. Je li odobreno? Nije odobreno? Ne znamo. Međutim, pazite, valja se boriti i sve kontrole i dosadašnje smo prošli u tom ministarstvu bez ikakvih problema, nikad nije utvrđen ni jedan fening da je nedostajao. Hoćemo li uspjeti u ovom slučaju konkretnom da ostanemo na istom nivou? To još ne znamo. Novi ljudi koji su u ministarstvo došli, sad o tome vode računa. Imao sam i razgovore sa Akademijom nauka Bosne i Hercegovine i sa HAZU BiH koji su u istom stanju u istoj situaciji. Ovaj, najvjerojatnije morat ćemo jedan dio sredstava vraćati ukoliko nam ne odobre naš zahtjev da nam se još dodatno produži rok. Tu mi ne možemo ništa. Vjerujte, administracija radi po pravilima koja im se postavljaju. Do ove godine nije bilo tako. Dobijali smo jedan dio u junu, a drugi dio u oktobru i on se pravdao za čitavu tu godinu. Znači sav trošak za tu godinu i prenošenje u iduću godinu, tako da smo tek ovaj novac pravdali u junu mjesecu iduće godine i od juna do juna. Sad najedanput termini su ostali isti, ali je do marta i vi nemate mogućnost jednostavno. Pogotovo još kad imamo kašnjenje projekata ili nedolazak na dostavu prijavljenih projekata za koje su sredstva odobrena. Tako da smo u jednoj situaciji da vidimo što će biti. Od ranije smo inače stvorili jednu zalihu sredstava koju smo morali ovaj jer smo predviđali da postoji mogućnost da će doći do nekih belaja. I recimo, mi smo sad u belaju. Do juna mjeseca mi ne bi mogli da platimo ni prostor, ni telefon, ni struju, ni vodu ni ništa. Razumijete? Takav je stav ministarstva. Njih to ne interesira. Međutim, mi imamo tu jednu zalihu kojom možemo još da izdržimo do tog perioda dok ne vidimo što će se sve desiti sa finansijama, odnosno koliko nam je poznato. Sredstva su zvanično u ministarstvu dodijeljena, ali kad će biti prebačena nama i kad će biti potpisan ugovor, ne znamo jer ni na naše izvještaje, zahtjeve, molbe i sve ostalo što smo zvanično uputili još prije tri mjeseca, nema ni jednog odgovora od ministarstva da i to znate. Nikome oni ne odgovaraju, oni samo traže da im se dostavlja. Dostavljena im je kompletno sva dokumentacija. To je arhivska građa, finansijska arhivska građa s bankovnim izvještajima. Ovaj pregled troškova je za ovaj period, ali nikakvih reakcija mi sad zasad nemamo, pa ćemo vidjeti što će i kako će biti. Eto, ovdje imate sve taksativno navedeno. Nemam potrebe da vam jedno po jedno ovaj obrazlažem. Ukoliko neko želi nešto da ga interesira, vrlo rado ću objasniti. Hvala.
Akademik Cerić: Otvaram raspravu o financijskom izvještaju za prošlu godinu. Ako nema nikakve primjedbe, a ja mislim da je dosta čista situacija ovdje. Volio bih da možemo razgovarati o milionima, a ne o stotinama hiljada, ali eto, možda će i to jednog dana doći polako inšaAllah. A mene samo zanima ova treća – prihodi. Imamo Federaciju. Ostali prihodi to su vjerojatno neke donacije, a ova zadnja donacija od dvadeset i šest hiljada.
Akademik Akšamija: To je ono što smo mi uspjeli u za ovaj čitav period od pet godina da na neki način uštedimo. Vodimo kao donacije. Razumijete? Ne možemo prikazati kao uštedu, jer u suprotnom bi morali to vratiti, ali mi to vodimo kao donacije. To je opet savjet ovih koji vode knjigovodstvo. To je određeni novac koji smo mi uštedili od svih onih novaca koje smo dobivali.
Akademik Cerić: Eto, ja povodom toga imam ideju koju bi možda trebalo vidjeti da li je možemo realizirati, a to je da probamo komunicirati sa privrednicima Bošnjacima u Bosni koji imaju osjećaj za nauku, kulturu i umjetnost i da im ponudimo mogućnost da mogu donirati sa obrazloženjem da je ovo nacionalno dobro. Ako udicu baciš, možda će se uhvatiti riba. Tako i ovo. E sad ja ne znam, možda. Mi smo imali i prije ideje i bilo je tih donacija koje je muftija Zukorlić rahmetli obezbjeđivao. On je održao ovu akademiju u svoje vrijeme na način kako je on mislio da treba, upravo kroz te donacije, a možda bi mi trebali sad probati, pa da vidimo da se obratimo nekim ljudima u Americi. Ima ona klauzula ne plaćaš porez onoliko koliko dadneš za neku instituciju ili školu ili humanitarnu ustanovu, a onda ti oni u toj vrijednosti odbijaju od poreza. Ja ne znam da li u nas to ovde ima.
Akademik Akšamija: Nema nema. Kod nas se plaća osamdeset posto, porez na donaciju. Deset hiljada moraš platiti – osam hiljada poreza. Znači nema od toga ništa.
Akademik Cerić: Znači da ja odustanem od ovoga? Dobro, odustajem od ove ideje.
Ko je za usvajanje izvještaja financijskog za prošlu godinu. Tko je protiv?
Tko je suzdržan?
Jednoglasno usvajamo izvještaj o financijama za prošlu godinu.
Hvala vam. Prelazimo na treću, zapravo zadnju tačku dnevnog reda koja je veoma važna za ovu fazu naše Akademije, a to je izbor novih članova. Ja ovdje imam pred sobom aktivnosti koje je naš sekretarijat proveo vezano za kandidaturu i po ovom pitanju,
pošto je nadležnost predlaganja za nove članove u odjeljenjima, onda ću ja prozivati od čelnike odjeljenja da nam dadnu izvještaj sa stanovišta njihovog odjeljenja koji su to članovi – koja su to imena koja odjeljenja predlažu za prijem u članstvo i odmah samo da naglasim, svi kandidati će dobiti status dopisnog člana u Akademiji, s tim da neki od njih, vjerojatno za određeno vrijeme mogu se kandidirati po brzoj proceduri da budu promovirani u redovne članove. Prema tome, pozivam akademika Smaila Čekića da u ime Odjeljenja za historiju nam obrazloži i da nas upozna s kandidatima u ime ovog Odjeljenja. Bujrum.
Akademik Čekić: Zahvaljujem uvaženi akademiče.Mi smo jučer detaljno razmatrali ove izvještaje koje ćemo vam prezentirati sa prijedlozima o izboru kandidata. Ovo odjeljenje predlaže izbor pet kandidata, jedan u zvanju redovnog člana, a ostali u dopisnom. Profesor doktor Džemal Najetović, on je i do sada znači bio dopisni član. Mi smo na osnovu dokumentacije koja je sasavni dio ovih izvještaja, zaključili da profesora Najetovića, dopisnog člana predložimo u zvanje redovnog člana Bosnjačke akademije nauka i umjetnosti. Sljedeći jeste kandidat profesor doktor Izet Šabotić, historičar, koji je ostvario izuzetno značajne rezultate naučnih istraživanja iz savremene istorije Bosne i Hercegovine i Balkana s posebnim osvrtom na izučavanju agrarnog pitanja kao značajnog dijela nacionalne historije Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Profesor doktor Enes Pelidija, također historičar. Bavio se i bavi istraživanjem Bosne za vrijeme Osmanskog carstva, posebno u osamnaestom stoljeću. Njegovi rezultati istraživanja na osnovu ove dokumentacije su citirani od najpoznatijih osmanlista i orijentalista.
Mi smo uzeli u obzir njegov društveno, da tako kažem, funkcionalni angažman, posebno za vrijeme opsade i agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, puno je značaja za opstanak i razvoj Bosne i Hercegovine i Bošnjaka kao i njegove moralne kvalitete koje njega krase kao čovjeka i istraživača. On ima zvanje na Univerzitetu u Sarajevu, profesora emeritusa. Mi smo jučer, kako je uvaženi akademik, predsjednik Skupštine Cerić rekao, razmatrali da li njega, za razliku od ostalih da predložimo u redovnog člana i zaključak je da ga predlažemo dopisnog člana. Sljedeći kandidat Džavid Haverić, Bošnjak koji živi i radi u Australiji. Svoj društveni rad je posvetio promociji bošnjačkih islamskih zajednica i kulturno-sportskih udruženja, vodi značajne aktivnosti u bošnjačkoj dijaspori Australije. I tako dalje, i tako dalje. Dobitnik je više priznanja u toj državi. Zanimljivo je u ovim podacima piše da je on dvadeset treće na nacionalnom nivou Australije proglašen za najprofesionalnijeg muslimana za svoj akademski rad i društveni doprinos. I slijedeći kandidat jeste Mustafa Bisić. On je pravnik iz oblasti krivičnog prava, objavio je više knjiga, brojne stručne i naučne radove iz te oblasti. Učestvovao na brojnim konferencijama i tako dalje. I posebno da naglasimo da je on prvi pravnik devedeset treće godine donio presudu koja nije osporena da je nad Bošnjacima na području Sarajeva izvršen genocid. Zanimljivo je da njegov advokat, koji je poznati Srbin, da on nije osporavao tu činjenicu. Zaista je riječ o pravniku sa velikim iskustvom i on bi po našem mišljenju za Akademiju predstavljao veliko blago.
Akademik Akšamija: Ovako, ovaj samo da vas obavijestimo. Ovo je po prvi put kandidatura kolege Džemala Najetovića, gdje odjeljenje predlaže napredovanje u više zvanje. To je prvi put da se dešava na našoj akademiji, tako da ne treba biti iznimka, već bi trebalo biti to primjer sasvim normalnog odnosa i ponašanja, ovaj gdje su bili zadovoljeni svi uvjeti u smislu predlagača gdje je morao biti jedan iz odjeljenja i dva pored iz drugih odjeljenja, tako da su predlagači bili akademici. Čekić, Tuna i kolega Mahmutefendić. Ovaj, predsjedništvo je prihvatilo napisani referat koji je radio kolega Čengić. Što se tiče Izeta Šabotića, predlagači su bili akademici Rastoder, Muhić i Čekić i Predsjedništvo je prihvatilo dati referat koji je napisao također akademik Čekić. Za Enesa Pelidiju predlagači su akademici Čekić, Tuna i Rastoder. Predsjedništvo je prihvatilo dati referat koji je napisao akademik Čekić. Džafar Haverić, predlagači su bili akademci Čekić, Muhić i Rastoder a Predsjedništvo je prihvatilo referat koji je napisao akademik Čekić. Kod gospodina Mustafe Bisića ovaj, on se sam prijavio, ali je njega predložilo više ustanova, što je također moguće, znači po našem Statutu. Predsjedništvo je prihvatilo njegov referat i ujedno potražilo određene dodatne informacije vezano. On je počasni doktor jednog univerziteta. Ovaj, vi znate da je uobičajeno da bi svi ljudi osim umjetnika ili književnika trebali imati doktorat. Nažalost, to je iz našeg Statuta svojevremeno izbačeno zbog rahmetli muftije, što vam je bilo poznato i on je istrajavao dok je mogao da se to ne dira. Međutim, doktorat je obavezan. Po međunarodnoj klasifikaciji priznavanja doktorskih diploma i ovaj isti status ima, to smo provjerili. Znači ovaj njegov status koji je dobio od Univerziteta u Vitezu ili Travniku nije bitno i ovaj sa doktoratom nauka, tako da nema nikakvih problema. Počasni jeste doktorat sa ovim, tako da predsjedništvo je prihvatilo i taj referat koji je napisao također akademik Čekić. Eto, to je bilo.
Akademik Cerić: Hvala predsjedniče na ovome dragocjenom objašnjenju. Dakle, vi pred sobom imate prijedlog Predsjedništva BANU-a koje je održano jučer, a i zahvaljujem se ovome čelniku Odjeljenja za historiju Smailu Čekiću na ovoj prezentaciji i na trudu. Evo, kao što vidite, akademik Smail Čekić se potrudio da napiše referat za svih ovih pet kandidata, jedan za redovnog člana iz statusa dopisnog i ova četverica. Pozivam sljedeće Odjeljenje za bosanski jezik i književnost akademika Ibrahima Kajana, rukovodioca kojeg smo izabrali na prošloj skupštini.
Akademik Ibrahim Kajan: Poštovani akademici, ja ću vjerojatno pokazati jednu vrstu i nesnalažljivosti kao prvi put gdje govorim, a možda se to reflektira i na sami izvještaj usmeni, pa ću usput zamoliti povremenu pomoć. Dakle, odjeljenju su došle biografije sljedećih kandidata: Safet Sarić, Avdo Metjahić, Šefka Begović Ličina, Remzija Parić. Odjeljenje je dobilo izvještaje za dva kandidata koje mi možemo ovdje prezentirati, a za dva nismo dobili izvještaje, mada su bile neke iniciative, ali možda se neko još uključuo, jer ja nisam do kraja bio obaviješten još zbog nekih svojih tehničkih problema, kompjutera, vida, sluha i tako dalje koji su mi u postupku postoperacijskom. Tako da su dvoje kandidata s izvještajem Safeta Sarić i dr. Remziju Parić.
Akademikinja Hasnija Muratagić Tuna: Ona nam nije prošla jučer na predsjedništvu, tako da mora ići za sljedeći sastanak-
Akademik Kajan: Uredu. Dakle, ja sam napisao izvještaj za kolegu Safeta Sarića koji je zapravo baziran na kritičkoj recepciji njegovog djela ukupnog. I stoga iz te mase sam izdvojio, dakle one bitne stvari od četiri, tri, četiri njegove ključne knjige. Naznačio sam i ono kako je započeo karijeru i kako je došao do toga do tih ključnih knjiga znanstvenog karaktera. To su prije svega monografije. Nakon odbrane magistarskog doktorskog preoblikovanih u dobre knjige znanstvenog karaktera prvi put o Mulabdiću. Isto tako prvi put o Osman Azizu i treću knjigu smo ovdje imali kao izdanje Akademije. Tu je i jedan faktografski prikaz koji pokazuje šarolikost unutar tog djela koji je fokusiran u mom izvještaju. A i naravno da sam onda zaključio taj izvještaj preporukom za izbor u redovno članstvo. Za ostale smo shvatili iz nisu potpuni izvještaji.
Akademkinja Muratagić Tuna: Ja sam bila voljna da napišem referat. Međutim, ja nisam mogla jučer za jučer.
Akademik Cerić: Ostavljamo za slijedeću Skupštinu.
Akademik Akšamija: E, ovako, s obzirom da to nije definirano i da nije samo na ovom odjeljenju, da ima ovih problema, mi smo svakako donijeli odluku da ćemo imati još jednu skupštinu na kojoj će se ovi drugi članovi koji u ovom momentu nisu imali pripremljene referate ili odgovarajuće referate da obavimo također ovu proceduru, kakva treba da bude i kakva mora biti. Jer, kolegica je Tuna bila voljna čak da napiše referat preko noći, ali opet kad nema sastanka Predsjedništva, opet ne možete doći na Skupštinu sa referatom. U svakom slučaju, ja bih se zahvalio akademiku Kajanu pošto sam imao uvid u taj vaš izvještaj, iako je prvi put, on je odličan. Tako se radi i tako treba, jer pazite, svi ovi izvještaji će ići na website naš i oni će se čitati. Prema tome, ne možemo imati nepotpun, da tako kažem, neki uvid, pogotovo kad se radi o redovnim članovima, bez obzira u kom svojstvu člana, ovaj ili onaj. Također, samo želim još napomenuti da su predlagači bili za kandidata Safeta Sarića kolega akademik Kajan, akademkinja Tuna i akademik Mahmutefendić. Što se tiče Avde Metjahića i Remzije Parić, mi smo donijeli odluku ili dali prijedlog, kako god hoćete, da se održi još jedna sesija Skupštine i da se ovi sa drugim ostalim članovima, odnosno ljudima koji su se prijavili ili koje je kandidiralo Odjeljenje, da se napravi još jedna sesija prijema. Svakako odluka bi bila da zvanični prijem novih članova bude za godišnjicu Akademije. Znači da se to objedini jedno s drugim, imamo vremena do juna tako da bi to sve prošlo kako treba. Hvala još jednom i idemo dalje.
Akademik Cerić: Hvala akademiku Kajanu i predsjedniku. Iz ove grupe Odjeljenja za književnost imamo jednog kandidata koji je prošao. Ostali su na čekanju do kompletiranja njihovih referata. Sljedeće odjeljenje je za kulturologiju. Pozivam akademika Ahmeta Hadrovića, da nam da obrazloženje.
Akademik Ahmet Hadrović: Hvala uvaženi akademiče. Pozdravljam akademkinju Tunu i sve akademike. Ovaj, u ovo odjeljenje smo iz sekretarijata BANU dobili materijale i prijavu za dva kandidata. Oba su slikara. Jedan je Džeko Hodžić, a drugi je Mehmed Slezović. Prijedloge je za njihovu kandidaturu uputili akademici Rastoder, zatim Zlatko Glamočak i Ferid Muhić. Same prijave su vrlo različite. Za gospodina Džeku Hodžića je, rekao bih, materijal same prijave, kako smo ga mi dobili, bio dosta skroman i rekao bih onako umjetnički kao eto ćemo tu kandidaturu. A za Mehmeda Slezovića je opet bio dvjesto dvadeset i četiri stranice. Svašta tu ima, dakle, u toj prijavi. Neke su stvari relevantne, neke su posve irelevantne. Međutim, što se tiče samog obrazloženja, dakle, da kažem neke vrste izvješća odn. Predizvješća. Dakle, vrlo ozbiljna izvješća, onako kako su ih oni napravili, dakle, mogu se pokazati cijelom svijetu. Rekao bih vrlo pismeno. Ja sam materijale koje sam dobio od administracije proslijedio e-mail adrese članova Odjeljenja za kulturologiju. Dakle, svima njima sa zahtjevom, dakle sa zahtjevom da oni te materijale prokomentiraju i da daju svoje mišljenje. Da samo još dodam da su predlagači predložili oba dva kandidata u izbor za redovne članove BANU. Dv su bila ZA, trojica PROTIV, a jedan nije glasao.
Akademik Cerić: Kakva je sad situacija? Može to ponovo da ide ili…?
Akademik Akšamija: Nema šta ponovo da ide jer bio si na Predsjedništvu, kao što sam i bio ja. Predsjedništvo je podržalo odluku Odjeljenja i molim lijepo.
Akademik Cerić: Nema dalje? Dobro, znači zaključujemo i izvještaj Odjeljenja za kulturologiju akademika Ahmeda Hadrovića. Zahvaljujemo se akademiče. Pozivam akademika Rastodera, rukovodioca Odjeljenja za tradiciju Bošnjaka da nam on obrazloži kandidate iz ovog odjeljenja. Izvolite.
Akademik Rastoder: Hvala vam uvaženi predsjedniče, uvažene kolege akademici. Kol’ko se sjećam, jučer je bio zaključak da budemo što masoniji i što kulturniji. To je prvi stav. Drugi stav je da su ovi izbori isforsirani na prijedlog predsjednika Akademije iz razloga koje smo pravdali nekom žurbom zbog budžetskih sredstava. I treći je stav, odmah da vam kažem da mi se uopšte ne sviđaju ove odluke. Dakle, i ja ću pokušati da ih obrazlažem, vjerovatno se nekima neće svidjeti moje obrazloženje. Hoću da kažem, jednog ste akademika odbili čije je ime na sajtu osnivača Akademije. Dakle, to je jedna stvar. Druga stvar, predložio sam dvojicu akademija, akademika koji su članovi BANU-a bili greškom i predložio da ih primimo direktno, vi ste insistirali na proceduri. I treća stvar, ako je grijeh što sam ga ja predložio i Ferid Muhić, onda treba ovde da se kaže. Dakle, uvaženi kolega Hadrović, Džeko Hodžić je član BANUK-a, osnivač. Tražim da k’o ljudi raspravljamo neke stvari. Mehmed Slezović je osnivač BANU-a.
Akademik Hadrović: Pa kako je izaš’o?
Akademik Cerić: Dozvolite. Samo moram da tu stvar objasnim. Kol’ko ja znam, a bio sam nazočan u Novom Pazaru. I kada je bila inauguracija tih članova, on je odbio da dođe. On je sam sebe isključio. Tu je bilo nazočnih još u osnivanju Akademije. To nije sporno. Prema tome, ne bih se ja ovaj složio s vama da je on osnivač Akademije zato što je odbio da sudjeluje poslije toga nakon što je bio nazočan. Dakle, samo ovaj detalj da imamo na umu, a to da je on bio nazočan nije sporno. Dakle, bilo je mnogo i drugih ljudi nazočnih, ali nisu sa samom svojom nazočnosti osnivači BANU-a. Izvolite akademiče.
Akademik Rastoder: I ja sam bio nazočan. Hvala vam akademiče Ceriću. Među nama nema sporova, dakle, bio je nazočan i mi ovdje ne raspravljamo nazočnost, nego kvalitetu kandidata. Dakle, ja sam prihvatio da budem predsjednik odjeljenja kojem je dato da spašavam neke stvari. Dakle, ja čak i ne znam ko je član mog odjeljenja. Ajde, recite mi vi. Dakle, ja sam predsjednik nekog odjeljenja za bošnjačku tradiciju. Svi ste vi članovi tog odjeljenja formalno. I ja sam juče sa predsjednikom imao dosta žestoku raspravu. Ja ne raspravljam o stvarima koje ne znam. Meni su dati prijedlozi za dvojicu ekonomista. Po prijedlogu oni pripadaju tradiciji. Ja to ne znam. Dakle, isto kao što uvaženi Čekić može da raspravlja o pravnicima, a ja ne mogu. Dakle, imao sam prijedlog za Hasana Muratovića da se iz vanrednog člana prevede u redovnog. Počelo se od sljedećeg stava. Prvo, kad je biran prošlog puta, vjerovatno je izabran po nekim referencama koji ga kandiduju. U međuvremenu su mu i njemu prepoznali određeni angažman, ali sam istovremeno konzultovao ekonomistu šta misli o tome. Ekonomista mi je rekao da je to u redu. Meni je predsjednik rekao da taj ekonomista nije član BANU-a iako je jedan od najvećih svjetskih profesora. Ako dozvolite da završim, drugi prijedlog je profesor doktor Enver Backović, redovni professor. Ono što je za vas i za mene bitno, jedan je od čelnih ljudi odbrane ovog grada, zajedno sa svojim bratom koji je brigadir. Pitao sam ljude koji to znaju. Oni su vrlo pohvalno napisali to. Možda ti referati nisu saglasni onome što zaslužuju na Akademiji, i tu prihvatam kritiku, ali ja bih vas ipak molio, ipak vas molim kao drugare, prijatelje i da imamo na umu da je procedura morala da se završi u tri dana. Drugo, čujem da ovdje ima nedostajućih dokumenata. To mi je prvo. Ja mislim da su kandidati dostavili sve što je traženo od njih. Da li je sve traženo, to je druga stvar. I treće,
po mom sudu, skromnom, dakle izvinjavam se, ova dva kandidata su dobila moju podršku. Ja formalno ovdje predstajem Odjeljenje. Malo me iznenađuje pravo da vam kažem ovaj selektivni pristup, jer moj je pristup od prvog dana predsjedničke skupštine bio, znajući kako se biraju, da svi budu na listi, pa svi članovi da odluče ko će da prođe. To je moj bio stav od prvog dana, a ne da mi ovdje vršimo selekciju nad selekcijama, formalno, suštinski i tako dalje jer mene interesuju ovaj kolega iz Australije i kolega Hodžić. To su ljudi s kojima sam ja razgovarao, koji su mi se žalili da su greškom otišli kod ove budale koje smo mi primili isključivo na ovaj način. Ja im kažem ljudi nije nikakav problem, ajde, dođite vi kod nas i oni su pristali. Eh, ja sam zamolio Ferida Muhića, izvinjavam se, ne znam dal’ će se on uključiti, da li ovo prati, koji je ipak autoritet, prvi predsjednik, a on je zdušno podržao te candidature. Ako to nije, onda možda da riješimo stvar ako su naši prijedlozi u Skupštini suvišni i to odmah da riješimo. Ako smo mi suvišni ovdje, i to odmah da riješimo. Dakle, nikakav problem.
Akademik Cerić: Nije primjereno da na takav način razgovaramo, da li ste vi prihvaćeni, neprihvaćeni i mislim da nije to nivo na koji treba da razgovaramo. Ja sam razumio da mi imamo tri vrste ovdje sada odnosa predsjedništva prema kandidatima. Prvi je onaj gdje su odjeljenja predložila i Predsjedništvo je to prihvatilo. To je čista situacija ovdje. Drugi je da imamo primjer gdje se odbijaju, gdje je odjeljenje kazalo odbijamo i odjeljenje ima razloge, možemo o tome raspravljati prije i poslije i da vidimo da li su svi principi koje mi imamo i na šta možemo pozvati u odnosu na Statut. I treće, imamo kandidate koji nisu odbijeni, već je rečeno samo da treba da se kompletiraju njihovi izvještaji. Nisu odbijeni, nego se traži dopuna njihove dokumentacije, odnosno referata. Prema tome, dakle, to su tri kategorije po kojima mi sada odlučujemo i nije nikad niko rekao da ima selekcije i ne može ni jedan rukovodilac odjeljenja sam odlučivati. Mora odlučiti u konsultaciji sa drugim članovima svoga odjeljenja. Prema tome, mi imamo konkretno kod akademika Hadrovića situaciju gdje zapravo je većinski odlučeno da se ne prihvati i to je demokratski valjda način, koliko ja znam. Ne znam kako može drugačije.
Akademik Rastoder: Ja, uvaženi predsjedniče Skupštine, iz poštovanja prema vama i svim ostalim kolegama samo javno iznosim svoj stav. Ništa drugo.
Akademik Cerić: Hvala vam puno.
Akademik Rastoder: Dakle, ja samo smatram da o ovim stvarima ne može Predsjedništvo da odlučuje, nego Skupština. To je moj stav. Insistiram od prvog dana da svi ljudi budu na listi.
Akademik Cerić: Izvinjavam se, moram vas prekinuti opet. Nije Predsjedništvo donijelo odluku. Ovo je prijedlog Predsjedništva i sada je na Skupštini. Skupština može da kaže sada sve ovo sve što je Predsjedništvo predložilo – ne važi.
Akademik Rastoder: Uz svo uvažavanje, kolega Hadrović, uz svo uvažavanje, akademik Džeko Hodžić i Mehmed Slezović su među najvećim imenima Balkana u svojoj oblasti. I Predsjedniče odmah da vam kažem ja neću glasati. To je moje pravo, jer mislim da su ovi izbori selektivni.
Akademik Cerić: Imate pravo da glasate ili da ne glasate. Hvala vam akademiče na strpljenju. Samo akademik Baći se javio. Izvolite.
Akademik Baći: Sve akademije svijeta, ozbiljne akademije svijeta, su se, uređivale su kvalitet jer su predstavnici jednog Naroda. uređivali kvalitet preko jedne standardne brojke. Ovoliko može da bude, ne može više da bude i onda se čeka red kad umre neki da se promijeni taj, taj…
Akademik Cerić: Gospodin Baći, molim vas, ostavite to sad po razno. Osjećam što hoćete da kažete i imate pravo, slažem se s vama, ali molim vas, ostavite to pod razno. Hvala vam puno. Ima akademik Čekić koji se javio za riječ. Izvolite akademiče.
Akademik Čekić: Osjećam potrebu da vam objasnim ili pojasnim zašto sam ja prihvatio da pišem referat za kandidata doktora – pravnika. Evo odgovora: zbog toga što se najveći broj njegovih radova odnosi se na istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. To je predmet mog naučnog istraživanja.
Akademik Cerić: Hvala na objašnjenju. Hvala na objašnjenju.
Akademik Rastoder: Pazi čak nije ni doktor nauka. Ajd nemoj mi. Ne znam čovjeka možda griješim dušu.
Akademik Akšamija: Provjerili smo to, isti je level.
Akademik Cerić: Pozivam rukovodioca sljedećeg Odjeljenja prirodno-matematičkih nauka akademika Emina Sofića da obrazloži kandidaturu za ovo odjeljenje. Izvolite akademiče Sofić.
Akademik Sofić: Hvala Vam. Ja sam napravio referat za izbor kandidata prof. dr. Farisa Gavrankapetanovića.
Na temelju postavke biografije, vrlo je opširna i bogata i na osnovu abecednog spiska i vremenskog, periodičnog spiska, publikacija i načina saopćenja Gospodin profesor Gavran Kapetanović je završio Medicinski fakultet, a prije toga klasično Prvu klasičnu gimnaziju u Sarajevu. Doktorirao na temu Evaluacija tretmana povreda stražnjeg stopala uzrokovana nagaznim eksplozivnim sredstvima NES u ratu i miru na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1999. godine. Nisu u dokumentima priloženi podaci o citatima njegovih radova u indeksiranim časopisima što je u modernoj nauci nedopustivo ali je razumljivo jer je kao dr. Gavrankapetanović patriota koji je bio ovdje tokom odbrane od agresije.
Akademik Sofić je dalje predstavio referat o izboru dr. Gavrankapetanovića, njegovo akademsko napredovanje te istekao da nema dovoljnu kompetenciju u oblasti ortopedije posebno u poslovnom menadžmentu ato su upravo discipline prof.dr. Gavrankapetanovića.
Akademik Sofić: Budući da sam ja po struci medicinski biohemičar, farmaceut i hemičar, ipak na temelju moga općega iskustva, iz priloženih dokumenata sa radošću dajem prijedlog za izbor profesora dr. Farisa Gavrankapetanovića za člana Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.
Akademik Cerić: Hvala akademice Sofić na ovom vrlo istrpnom predstavljanju doktora Farisa Gavrankapetanovića. Dobro, imamo kandidata Fehima Ličinu, čiji je predlagač akademik Čekić. Zamolio bih predsjednika da obrazloži ovaj slučaj.
Akademik Akšamija: Kod gospodina Ličine, nažalost, nemam kompletnu dokumentaciju. Iz onoga što je dostavljeno ne nemogu se vidjeti tačni podaci o njemu. Kao autoru knjiga to se vidi, ali ne znamo o školovanju, ne znamo o radu ništa. Tako da predlažem da stupimo direktno sa gospodinom Ličinom i zatražimo da nam dostavi tražene podatke. Nemamo ništa protiv, mi smo ga podržali, znamo ga i lično, ali bilo nam je žao da nismo imali dovoljno podataka za pisanje referata. Želim Vam još nešto kazati vezano za navođenje citata. Provjerio sam, kao i većina akademija, i SANU i HAZU u Zagrebu, niko to ne traži. Mi u zadnjoj izmjeni Statuta uveli smo to kao mogućnost a ne kao uvjet.
Akademik Cerić: Zahvaljujem na ovom pojašnjenju. Predlažem da sada oformimo Komisiju u sastavu: Akademik Husković, akademik Halilović i Almedina Zukorlić Pašalić koja će izvršiti proceduru utvrđivanja rezultata glasova za nove članove BANU.
Obrasci sa predloženim kandidatima za glasanje su podijeljeni svim prisutnim članovima Skupštine. Uslijedilo je glasanje.
…..
Komisija u sastavu: akademik Halilović, akademik Husković i Almedina Zukorlić su izdvojeni u kabinetu Predsjednika utvrdili na osnovu popunjenih obrazaca, ishod glasanja.
Akademik Cerić: Zahvaljujemo se komisiji koja je uradila posao kod zbrajanja ovih
glasova i zamolio bih akademika Halilovića da nam podnese izvještaj o glasanju. Izvolite.
Akademik Enver Halilović: Hvala Vam na povjerenju. Od 13 ljudi koliko je glasalo i koliko je imalo pravo da glasa, dva su nevažeća a 11 glasačkih listova važeća.
Mustafa Bisić 10 a ostali su dobili po 11 glasova. Prema tome, svi su izabrani slijedom kako je Predsjedništvo navelo i u izbor prema prijedlogu Predsjedništva.
Akademik Cerić: Na osnovu izvještaja Komisije, konstatiram sljedeće:
- Džemal Najetović – redovni član
- Izet Šabotić – dopisni
- Enes Prelidija – dopisni
- Džavid Haverić – dopisni
- Mustafa Bisić – dopisni
- Safet Sarić – redovni
- Faris Gavrankapetanović – dopisni.
Hvala još jednom komisiji. Prema tome konstatujem da smo danas dobili novih 7 članova. Dakle, naša Akademija piše danas svoj značajan dan, povijesni i naravno sad kad bude razno možemo razgovarati da li ima limit u tome i dokle ćemo ići. Ja vam čestitam, zahvaljujem se akademicima na ovome, čestitam u njihovom odsustvu svih ovima koji su primljeni i zamolit ću Almedinu Zukorlić Pašalić da obavijesti primljene članove i naravno u dogovoru sa presjednikom vidjet ćemo kako napraviti promociju. Da li to uraditi na godišnjicu BANU. Senat je dao preporuku za godišnjicu BANU promovirati nove članove. Peta tačka dnevnoga reda je razno. A pod raznom podrazumijeva se da svako od vas ima pravo da izloži svaku ideju koju misli da je relevantna. Akademiče Baći, izvolite
Akademik Baći: Evropa dijeli narod na elitni i neelitni. U elitnim je vrlo malo ljudi. Ako se otvorimo, tome nema kraja. Ne može 5 milijuna ljudi, da ima 150 akademija. A čitava Francuska ima 151 čovjeka. Još od prije prije 300 godina, ne mijenja se a ima 100 miliona ljudi. Od nas se očekuje da napravimo rutu, da radimo na kvaliteti, je rmoramo odustati od sebe radi nečeg što je više od nas.
Akademik Cerić: Izvolite Predsjedniče.
Akademik Cerić: Odavno imam želju ovo da Vam kažem, mada u Statutu je bilo više puta spominjano. Ideja od osnivanja je bila da se formiraju odjeljenja sa 5 ljudi – redovnih članova. Kad se pogleda danas, Odljenje za bosanski jezik će ispuniti kvotu, odjeljenje za historiju već ima ispunjenu kvotu, odjeljenje za kulturoligiju također ima ispunjenu kvotu. Odjeljenje za tradiciju Bošnjaka, ako ova dvojica prođu, imate će ispunjenu kvotu. Ostaju ova dva odjeljenja prirodno-matematičkih nauka i odjeljenje za medicinu nemaju. Treba biti realan. Nemamo mi kritičnu masu da bismo do kraja popunili Akademiju. Zasad, ova odjeljenja koja su popunjena imaju potreban kapacitet za rad. Drugo, htio bih istaći da nije predsjendik donio ovaj termin za prijem novih članova, akademiče Rastoder. Skupština je donijela ovaj termin. Rekli ste da je predsjednik žurio.
Akademik Rastoder: Rekao sam na Vaš prijedlog.
Akademik Akšamija: Nije tačno.
Almedina Zukorlić Pašalić: Ja sam predložila da bismo stigli sve prije godišnjih odmora.
Akademik Akšamija: Permanentno tražim istinu u odnosu s Vama kolega Rastoder. Ostat će u Zapisniku da nije žurba zbog predsjednika niti na prijedlog predsjednika. To je istina.
Akademik Rastoder: Ja sam samo rekao da smo požurili zbog odluke svih nas.
Akademik Cerić: Hvala vam Predsjedniče i kolega Rastoder. Akademik Sofić se javio za riječ. Izvolite akademiče.
Akademik Sofić: Molim vas, kada možemo mi predlagati za prirodno- matematičke znanosti još kandidata ili za medicinske znanosti. Ja imam jednog fizičara zove se Ago Omerbašić, sada je u penziji a on je jako sposoban čovjek pa bih ga pitao.
Akademik Cerić: Vi možete odmah predložiti, napisati referat i za sljedeću Skupštinu.
Akademkinja Hasnija Muratagić-Tuna: Htjela bih pitati da li ovi kandidati koje smo izabrali za dopisne članove trebaju konkurisati onda kad trebaju u napredno zvanje.
Akademik Akšamija: Ne. To radi Odjeljenje. Prof. Najetović je jedini čovjek u Akademiji koji je radio po Statutu i godišnje podnosio izvještaj o svom rad
Akademik Rastoder: Prvo, dajem ostavku na mjestu predsjednika odjeljenja. Razlozi – sad saznajme ko je u tom odjeljenju. Drugo, nisam kompetetntan da nosim funkciju koja je odgovorna. Pazite, šta znači da mi neko ekonomistu stavi u Odjeljenje za tradiciju. Takav sam, možda nekima neobjašnjiv. Drugo, narod pokušava ovu akademiju da doživi kao svoju vrhovnu instituciju, ali ona ne pokazuje ni jednim gestom da bosi tu vrstu odgovornosti. Molio bih Almedinu da mi kaže koji su to ljudi koji nisu dostavili kompletnu dokumentaciju koje sam ja predložio. Hvala vam.
Akademik Cerić: Zahvaljujem akademiče Rastoder. Registrirali smo. Akademik Hadrović se javio za riječ.
Akademik Hadrović: Svi akademici trebaju da znaju svoj put, šta im je raditi, bez obzira na godine. Svojim prisustvom trebamo stalno davati svoj doprinos. Ne bih se složio sa vama – kako će. Ovo je jako dobro što po Statutu imamo dopisne članove. Treabju biti svjesni da trebaju svake godine dati svoje izvještaje. To je i praksa univerziteta. Čak znam da po Zakonu o visokom obrazovanju, kad se izabrani u redovnog profesora, sa 65 godina da vams e može proužiti i dvije godine da ostanete tu, ali pod uvjetim da ste u zadnje četiri godine objavili 4 znanstvena rada i jednu knjigu. To svi znamo. Trebalo bi to reći ovim članovima. Dakle, moraju dati taj doprinos. Čovjek osjeća jedno zadovoljstvo da se jedan dopisni član bira u redovnog člana.
Akademkinja Hasnija Muratagić Tuna: Oni već imaju reference za redovno članstvo.
Akademik Cerić: Tačno tako. Ja sam bio član Jordanske akademije 5 godina kao dopisni član i morao sam dostavljati izvještaje da bi bio izabran u redovno članstvo.
Akademik Rastoder: Niste dali mogućnost Almedini da mi saopći ovo.
Akademik Cerić: Ma neće ona saopćavati ovdje. Ona će Vama poslati e-mailom.
Akademik Rastoder: Ma nemojte molim Vas tako.
Almedina Zukorlić Pašalić: Možda u ovom trenutku nije detaljno, ali evo ono što imam na laptopu, odnosi se na dva kandidatat i to za prijedloge prof.dr. Husein Muratović. Preporuka Predsjedništva je kompletiranje referata. Način odn. forma koju ste dostavili…
Akademik Rastoder: Znam, razumijem. Moj stav je da neću da pišem referate o onome što ne razumijem.
Almedina Zukorlić Pašalić: Uredu. Što se tiče referata za prof.dr. Envera Backovića, u dostavljenim materijalima dostavili ste samo dva predlagača, akademik Rastoder i akademik Ganić. Nedostaje Vam i treći predlagač. Vi ste za dva kandidata napisali jedan referat. Je li tako?
Akademik Rastoder: To je tačno. To sam sa predsjednikom raspravio da to nije uredu.
Almedina Zukorlić Pašalić: Dakle, imamo problem pisanja jednig referata za dva kandidata, i za prof.dr. Backovića nedostaje još jedan predlagač.
Akademik Rastoder: To je to. Dakle, ostaje procedura za tri kandidata.
Akademik Akšamija: Za sljedeću Skupštinu idu Avdo Metjahić, Remzija Parić, Husein Muratović i Ličina.
Akademik Glamočak: Pišući preporuke, ja kolegu Slezovića nisam od 1984. godine vidjeli, međutim gledajući CV i ono što su drugi o njemu pisali. Daje mi za pravo da dam jedno pozitivno mišljenje. Gospodin Slezović je jedna interesantna ličnost. Gospodina Hodžića sam kasnije upoznao. On 40 godina opstaje kao slikar i slobodan umjetnik što nije lahko. Umjetnost je teško ocjenjivati, i to ne kažem iz ličnog ugla. Gospodin Slezavić također je, to je jedna, ovako, interesantna ličnost. Sa radošću sam čito njegove tekstove, ako tako mogu da kažem, političke prirode objavljivane u časopisu danas. I Van Gogh, i Werner nisu bili prodati.
Akademik Enver Halilović: Ja hoću dvije činjenice da napomenem. Mislim da su važne.I mogu biti malo pametovanja, ali ako suvišno pametovanje, vi odbacite. Za ove kandidate koje su već imale izbor u dopisne članove, a koji nemaju svoja odjeljenja, ja mislim da ih ne treba razvrstavati u ovom momentu iz određenih razloga jer će biti onda problem kako ih razvrstati u nekom kasnijem. Da ih posmatramo kao da tako kažem članove Akademije, nisu direktno članovi nekog odjeljenja. Muratović je vrlo angažiran čovjek, sa vrlo značajnim doprinosom u svojoj oblasti. Hasan Muratović kao dopsini član je predložen u redovno članstvo. Kao dopisni, on je bio predložen za redovnog, ali smo ustanovili da nije referat napravljen kako treba. On će za sljedeću Skupštinu biti kandidat za redovnog člana. To je ta treća kategorija. I druga stvar o kojoj sam htio govoriti – vrlo je bitno da svi dobijemo biografije ljudi koje biramo. I vrlo je bitno da biografije budu ciljano pisane. Profesore akademiče Sofiću, u izboru činjenica o Gavrankapetanoviću ste mogli imati tako uvjerljivih naučnih direktno činjenica. Dakle, vrlo je bitno kako ćemo stvarati sliku o ljudima koje izaberemo kroz to kako ćemo im predstaviti. On ima fantastičnu biografiju, ima i ovu javnu, rukovodnu, menadžersku itd. i stručnu. Te dvije stvari valja dobro razvojiti.
Akademik Akšamija: Razmišljali smo na Predsjedništvu da se po template-u unose podaci odn. aplikacija za prijem u članstvo BANU, tako da će to važiti za sve identično. Onda ne bismo trebali imati problema kao kod recimo Ličine. Ne znate je li magistrirai, doktorirao itd. Mi to moramo imati na websajtu. Podliježemo društvenoj kontroli i na neki način smo donijeli odluku da to napravimo za prijave. Statut je to regulusao.
Akademik Husković: Sve vas selamim. Red je da se javim. Predlažem da tačno znamo koliko možemo imati članova po dojeljenju. Ako je to 20, glasat ćemo. Kad se smanji broj, dopunit ćemo. Ja bih to danas utvrdio glasanjem. Volio bih da moje prijedlog uđe u Zapisnik
Akademik Akšamija: Prema Statutu je maksimalno 33 redovna člana. Po rahmetli muftiji Zukorliću, s timd a se podrazumijevalo da odjeljenja imaju najmanje 5 članova. Dođi će do revizije, Kolega je napravio reviziju, ali to ćemo moći tek iduće godine mijenjati.
Akademik Cerić: Znači moramo čitati Statut. Ovo je jako bitno da za iduću godinu pripremimo promjenu statuta. Akademik Halilović je pripremio prijedlog i to trebamo iduće godine na Skupštinu iznijeti. Mi se sada kapacitiramo na ovaj način. Jako je važno da što prije ovi dopisni budu redovni članovi. Od ovih 7 ćemo gledati da nađemo jednog koji će moći popuniti mjesto sekretara.
Almedina Zukorlić Pašalić: Napomena u vezi sa ostavkom akademika Rastodera na poziciju rukovodioca Odjeljenja za tradiciju Bošnjaka. Potrebno je da se Skupština izjasni o tome, odn. da predsjednik Skupštine stavi na glasanje. Ukoliko se usvoji, potrebno je da izaberete novog rukovodioca Odjeljenja da bi se referati mogli napisati za spomenuta dva kandidata.
Akademik Rastoder: To je tačno.
Almedina Zukorlić: Predsjednik akademik Akšamija je najavio da ćemo u junu ili julu dobiti sredstva. Međutim to je moguće samo ako dostavimo Program rada. Mi smo dosad zaprimili nekoliko projekata i to: akademik Halilović sa dva projekata, akademik Hadrović sa dva projekta,, akademik Mahmutefendić dva projekta, i akademik Rastoder jedan projekat. Novca nema bez projekata, i ako obećate projekat, trebate ga dostaviti. Hvala Vam.
Akademik Rastoder: Koji projekat je upitanju.
Almedina Zukorlić Pašalić: Upravo tražim. Radis se o projektu u vezi sa Sandžakom.
Akademik Akšamija: To je bilo na Predsjedništvu a potom na Skupštini. To je projekat vezano što ste kazaali za bibliografiju iz Zagreba.
Akademik Rastoder: Izvinjavam se svima, ali Almedina, na svim ozbiljnim akademijama se dostavljaju zapisnici sa sjednica Predsjedništva. Budite sigurni da sve što je do mene, ja bih to predao. Šta ja treba da radim sa Almedinom, ona je rekla meni.
Akademik Cerić: Vi ste to predali.
Akademik Hadrović: Almedina je samo navela Vas kao i ostale akademike koji su dostavili svoje projekte.
Almedina Zukorlić Pašalić: Akademiče Rastoder, ako ja nešto trebam da Vas zamolim, ili da Vas pitam ili da zatražim, Vi budite slobodni da mi kažete.
Akademik Rastoder: Ja sam shvatio da trebam nešto da radim.
Akademik Cerić: Ne treba ništa da radite, već ste predali.
Akademik Hadrović: Čuli smo da akademik Rastoder ne zna ko su članovi odjeljenja kojim rukovodi. Možemo li znati ko su članovi:
Almedina Zukorlić Pašalić: Akademik rastoder, akademik Halilović, akademik Ibrahimagić i akademik Mustafa Cerić.
Akademik Mehmed Akšamija: Dajte molim vas da se formira neovisna lista koja će to urediti, da ne bude sutra da predsjednik nije dao.
Akademik Halilović: Najbliži je akademik Šećibović i Čaušević.
Akademik Akšamija: Sa Šećibovićem imamo problem jer ne dolazi na Skupštine.
Akademik Halilović: Predlažem da angažiramo nekog iz drugih akademija da napiše referat.
Akademik Cerić: Moramo prvo da se izjasnio o ostavci akademika Rastoder.
Akademik Akšamija: Niko nije za ostavku.
Skupština glasa.
Jednoglasno je odbijena ostavka akademika Rastodera na poziviji rukovodioca odjeljenja.
Akademik Cerić: Predlažem da akademici Halilović i Rastoder preuzimaju ovu obavezu oko referata. Akademik Halilović ima poznanstava u drugim akademijama i može naći nekog profesora koji će dati mišljenje pismeno.
Skupština je usvojila ZAKLJUČAK: Akademik Halilović i akademik Rastoder sa još neki članom iz druge akademije napisat će referat o prof.dr. Huseinu Muratoviću i prof.dr. Enveru Backoviću.
Akademik Cerić: Samo da vam pročitam još ovo, završnu riječ moju. Poštovane akademkinje, poštovani akademici, na kraju ove naše današnje redovne skupštine želim vam zahvaliti na dostojanstvenoj, odgovornoj i konstruktivnoj raspravi. Posebno želim čestitati novim članovima prijem u našu akademiju. Uvjeram sam da će njihovo članstvo biti ogroman doprinos u razvoju BANU u vrijeme kada su Bošnjaci i kao nacija i kao država pred ovim novim i neizvjesnim izazovima za svoj biološki, duhovni, intelektualni opstanak i razvoj na uzburkanom Balkanu i uznemirenoj Evropi. Ova skupština još jednom pokazala je da je BANU živa institucija, akademska nacionalna i duhovna kuća bošnjaškog narada. Mi smo danas čuli važne prijedloge, donijeli značajne odluke, pokazali da je dijalog jači od tišine, a znanje vrednije od predrasuda. Mi sa ove skupštine danas šaljemo poruku ne samo Bošnjacima, nego i cijelom regionu i svijetu. Bošnjaci imaju institucije, imaju i imaju ljude koji znaju šta znači odgovornost prema narodu i pamćenju. Naša misija nije da budemo protiv bilo koga, već da budemo za znanje, za istinu, za dijalog, za ljudsko dostojanstvo. Neka Bošnjančka akademija nauke i umjetnosti ostane mjesto susreta, uma, duha i časti. Zatvaram rad današnje Skupštine sa dovom i nadom da ćemo i dalje ostati zajedno u znanju, u istini i u ljubavi prema svom narodu. Podsjetimo se! Narod koji ne čuva svoju pamet izgubiće i svoje ime, govorio je akademik Muhamed Fipović. BANU je prvi saf bošnjanskog znanja, umjetnosti i snage, govorio je akademik Muamer Zukorlić. Akademija je srce naroda koji želi trajati u historiji, rekao je akademik Mehmed Akšamija. Znanje nije luksuz, znanje je obaveza svakog naroda koji želi postojati, govorili su drugi akademici u Bošnjaka. Hvala vam na pažnji i budite u miru.
Sjednica je završena u 14.00 sati.
U Sarajevu, 12.04.2025. godine
P R E D S J E D N I K S K U P Š T I N E
______________________________
Akademik Mustafa Cerić
