Učešće predstavnika BANU-a na znanstveno-stručnom skupu povodom “150. obljetnice osnutka prve hrvatske tiskare u Hercegovini” 2022. godine

Znanstveno-stručni skup povodom 150. obljetnice osnutka prve hrvatske tiskare u Hercegovini, Mostar, 24.10.2022. godine

Saradnja sa HAZU BiH se odvija u skladu sa najboljim modelima akademskog ponašanja unutar internacionalne svjetske prakse na principima partnerstva, transparentnosti, nezavisnosti i samostalnosti strana, kao i međusobnog poštovanja razlika u mišljenju o određenim pitanjima. Kada je riječ o ostvarivanju saradnje na realizaciji projekta i uspostavljanja odgovarajućih akademskih praksi, predstavnici BANU-a su se aktivno uključili u naučno-stručne skupove koje organizira HAZU BiH.

Akademik Akšamija je sa temom “Pečatnja, tiskarnice, štamparije i listovi u Bosni – Kolijevke naše pismenosti” bio panelista na 150. obljetnici osnutka prve hrvatske tiskare i pojave nakladništva u Hercegovini (Tiskara katoličkog poslanstva u Hercegovini – Typographia Missionis Chatolicae in Hercegovina 1872.) u Mostaru 24.10.2022. godine. Na skupu su, između ostalih, govorili akademik Mladen Bevanda o višestrukoj koristi i značenju tiskarstva, zatim akademik Šimun Musa o prilikama u Mostaru i Hercegovini na smjeni Osmanskog Carstva, te prof. dr. sc. Jure Beljo, a prof. dr. sc. Nevenko Herceg govorio je o doprinosu don Franje Milićevića i njegovih novina unapređenju poljoprivrede i seoskog života, dok je prof. dr. sc. Ilija Musa govorio na temu “Od početaka tiska do online medija u Mostaru i Hercegovini”. (https://www.dnevnik.ba/vijesti/obiljezena-150-godisnjica-osnutka-prve-hrvatske-tiskare-u-hercegovini-2645386)

Po okončanju ovog skupa, član Radnog predsjedništva HAZU-a BiH fra Ante Marić, zamolio je akademika Akšamiju da napiše jedan stručni članak o tehničko-tehnološkoj varijanti tiska postupkom tzv. hektografije. Naime, data tehnološka varijanta je korištena za tisak Mladosti (List za vjeru i dom), Ruže (list za pouku i zabavu) i Ljeporječja (proza, pjesništvo i govorništvo), a urednici 32. izdanja RECIPE nisu imali odgovarajućih podataka/saznanja o takvoj tehničko-tehnološkoj varijanti tiska. Tim povodom nastao je Akšamijin članak “Hektografija” koji je na koncu i objavljen u pomenutom izdanju RECIPE koje sadrži 1102 stranice o navedenim listovima. (Vidi: Budimir, Ivan, fra Lovrić, Ivan i fra Marić, Ante: Radost – Ruža – Ljeporječje. RECIPE, knj. 32., Hercegovačka franjevačka provincija BDM, Franjevačka knjižnica Mostar, Mostar 2024., str. 1085-1098.)