Odjeljenja

Statutom BANU-a osnivaju se odeljenja Bošnjačke akademije nauka i umetnosti za jednu ili više srodnih nauka i umjetnosti. Odjeljenja su glavni nositelji naučnog i umjetničkog djelovanja Akademije i njezinih članova. Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti čine sledeća odjeljenja: 

• Odjeljenje za jezik i književnost 
• Odjeljenje za historiju
• Odjeljenje za kulturologiju
• Odjeljenje društvenih nauka 
• Odjeljenje za medicinskih nauka 
• Odjeljenje za tradiciju Bošnjaka 

Broj i nazivi odjeljenja mogu se mijenjati u skladu s razvojem pojedinih naučnih i umjetničkih područja i postignutim rezultatima u tim područjima. Odjeljenja Akademije organiziraju rad u području nauke i umjetnosti na temelju Programa rada BANU-a. U  odjeljenjima se raspravlja o temeljnim pitanjima iz područja nauke i umjetnosti kojima se članovi Akademije bave općenito, te se donose odgovarajući zaključci. U okviru odjeljenja po potrebi se mogu formirati i druga radna tijela.  Odjeljenja BANU čine svi članovi Akademije koji se bave naukom ili umjetnošću za koju je odjeljenje osnovano. Novoizabrani član postaje član odjeljenja u kojem je odlučeno o njegovom izboru. Ako se bavi odgovarajućom naukom ili umjetnošću, član BANU-a, bez obzira na svoj status može na vlastiti zahtjev sudjelovati bez prava odlučivanja u radu drugih odjeljenja uz njihovu suglasnost. Osnivanje novih odjeljenja te spajanje i ukidanje postojećih provodi Skupština BANU-a na obrazloženi prijedlog svoga Predsjedništva, koji ga podnosi na vlastitu inicijativu, ili na prijedlog jednog ili više odjeljenja ili na prijedlog najmanje pet redovnih članova Akademije. Odjeljenjima upravljaju rukovotitelji odjeljenja, a biraju se iz reda redovnih članova BANU-a glasanjem članova Predsjedništva. 

Odjeljenje društvenih nauka

Odjeljenje proučava širok spektar pojava koje su karakteristične za više naučnih disciplina, a koje se bave proučavanjem društvenog života grupa ljudi i pojedinaca, te uključuju: historijske nauke, etnologiju, pravne nauke, ekonomske nauke, filozofiju, antropologiju, komunikologiju, psihologiju, sociologiju, politologiju, demografiju…, odnosno riječ je o naukama koje se bave društvom, kulturom i drugim tvorevinama ljudskoga djelovanja, a koje ne mogu biti egzaktne budući da se njihov predmet bavljenja opire univerzalnim zakonitostima, odnosno eksperimentiranju. Unatoč nemogućnosti eksperimentiranja i mogućeg tačnog predviđanja, ove društvene nauke odlikuju se objektivnošću i nepristranošću, tj. “vrijednosnom neutralnošću” (M. Weber), u odnosu na predmet istraživanja, a to ih čini sličnima prirodnim naukama. Međutim, čini se bitnim naglasiti da se termin društvene nauke zadržava u značenju nauka koje se bave drukčijim područjem stvarnosti od prirodnih nauka, a ne u smislu drukčijih spoznajnih dometa. Od osnivanja Akademije društvene znanosti dobile su važnu ulogu u istraživanju pojava od značaja za razvoj nacije i države. Istraživački rad osim što je organiziran u matičnom Odjeljenju, aktivan je i na BANU Institutu u Novom Pazaru i Kancelariji instituta u Rožajama. 

Odjeljenje medicinskih nauka

Djelatnost Odjeljenja za medicinske nauke odvija se preko samostalnog istraživačkoga rada članova i njihovih saradnika, tako da su članovi Odjeljenja nositelji naučnih projekata, čiji se rad dijelom odvija preko Odjeljenja. Za pojedine oblasti unutar ovog Odjeljenja nije zastupljena odgovarajuća popunjenost članstvom, kako redovnim tako i dopisnim, koji bi bili u mogućnosti da pokrivaju dodređene oblasti. Akademija će zasigurno učiniti stanovite korake koji će doprinijeti odgovarajućoj popunjenosti i efikasnosti u djelovanju ovog Odjeljenja. Podaci o radu svakog člana ovog i ostalih Odjeljenja objavljuju se u Glasniku BANU-a – Zbornik radova, odnosno časopis za nauku, kulturu i umjetnost.

Odjeljenje za historiju

Odjeljenje je pozicionirano da u vremenima kada se steknu svi potrebni kadrovski uvjeti obuhvaća tri naučne discipline: historiju, povijest umjetnosti i arheologiju. Naučne zadatke Odjeljenje ostvaruje kroz znanstvene projekte i kroz područja koja pokrivaju razdoblja naseljena Bošnjacima, tako da historija, arheologija i povijest umjetnosti temelje se na istim osnovama. Istraživanja obuhvataju razdoblje historije od ranoga srednjeg vijeka do savremene historije. Osim istraživanja historije, povijest umjetnosti i arheologije na teritoriji naše zemlje, misija Akademije je da svojim projektima postane mjesto razmjene ideja, susreta i saradnje historičara iz raznih područja gdje su živjeli ili ih još nastanjuju Bošnjaci. Odjeljenje teži zadržati visoke naučne standarde, bez bilo kakvog vannaučnog utjecaja na naučne projekte i rezultate naučnih istraživanja. U tom smislu Akademija je u poziciji suosnivača učestvovala u utemeljenju BANU Instituta za historiju, demografiju i antropologiju Sandžaka, s ciljem da naučna istraživanja/ znanja dijela bošnjačke historije istodobno postanu dostupna kako našoj tako i široj stručnoj javnosti. Svoje ciljeve Akademija i Institut realiziraju kroz naučne projekte i izdavačku djelatnost, te organizacijom naučnih konferencija, okruglih stolova, seminara, naučnih i stručnih sastanaka, ljetnih škola za mlade naučnike i istraživaće… 

Odjeljenje za jezik i književnost

Odjeljenje za jezik i književnost pokriva dva naučna područja: nauku o jeziku i nauku o književnosti, ali ga čine i djela uglednih književnih stvaraoca – pjesnika, proznih i dramskih pisaca, književnih kritičara i esejista. Nauka o jeziku se na Odjeljenju izučava kroz više naučnih projekata – Rječnik bosanskog jezika, etimologiju i onomastiku bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. Nauka o jeziku proučava se i kroz djelovanje dijalektoloških atlasa evropskih i južnoslavenskih zemalja, kao i kroz proučavanje srednjovjekovne jezičke i književne tradicije i starih spomenika pismenosti štampanih na bosanskom (iliričkom) jeziku koji su bili ispisani bosančicom (u tipu ustavne ili kurzivne forme). Nauka o književnosti izučava se temeljem narodne književnosti, povijesti književnosti, teorije književnosti, te kroz kritička izdanja bh pisaca. 
Individualni projekti akademika i dopisnih članova u Odjeljenju za jezik i književnost obuhvataju historiju bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, lingvistička, pravopisna istraživanja starih rukopisa i štampanih spomenika, odjeke usmene književnosti i proučavanje bošnjačke književnosti u 20. stoljeću.  

Odjeljenje za kulturologiju

Odjeljenje za kulturologiju ili društveno-humanističku nauku o kulturi, te kulturama i njihovim odnosima kojima je pozicionirana kao interdisciplinarna grana društvenih i humanističkih znanosti koja se bavi naučnim razumijevanjem, opisom, analizom i predviđanjem kulture i kulturnih sistema u cjelini kao dijelom ljudske djelatnosti. Drugim riječima kazano, to je skup naučnih spoznaja o kulturi uspostavljenih od strane čovjeka, njegove povijesti, suštine, zakona postojanja i razvoja u disciplinama unutar kojih se značenje ljudske djelatnosti izgrađuje i očituje u složenim komunikacijskim procesima između autora, umjetničkoga djela i publike, tj. kreativnog djelovanja. Unutar takvih komunikacijskih procesa pod kreativnim djelovanjem/ umjetnošću podrazumijevaju se književnost (posebno proza, drama i poezija), muzika (čiji je medij zvuk koji se organizira u vremenu i prostoru), likovna umjetnost, odnosno vizualne umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, narativna likovna djela, umjetnost performansa, video umjetnosti, fotografske umjetnosti, internetske umjetnosti i sl.), filmska umjetnost (kao sistem, umjetnost ili medij), scenske ili plesne umjetnosti (balet, drama, opera, pantomima, ples)… Odjeljenje je specifično i zbog vlastite oslonjenosti na filozofiju kulture, povijest kulture i umjetnosti, filozofsku antropologiju i sociologiju, kao i na suodnose čovjeka i kulture s fokusom na savremene kulturne izazove te materijalne objekte formirane/kreirane od strane čovjeka, metode i tehnike suočavanja s njima. 

Odjeljenje za tradiciju bošnjaka

Odjeljenje za tradiciju Bošnjaka realizira se preko istraživačkih projekata na polju očuvanja kulture i običaja bošnjačkog naroda, odnosno kulturnog nasljeđa koje se prenosi s generacije na generaciju. Osnovna zadaća Odjeljenja je na proučavanju iskustava i kulturnih stečevina (običaja, vjerovanja, normi, vrjednosti i dr.) bošnjačkih zajednica koji su prenošeni – usmeno, pismeno ili primjenom – iz naraštaja u naraštaj. Posebna pažnja kod proučavanja je usmjerena na analizu učenja i prisutnih praksi tokom dugih razdoblja, kako na uočavanju razlika procesa pomenutih prenošenja, tako i na identifikaciji njegovih sredstva (jezik i ustanove), te recentnim prenesenim sadržajima (povijesne uspomene, vjerovanja, obredi, molitve, običaji, pravo…). U filozofskom smislu, Bošnjake se promatra i analizira u tradiciji, koja ih je time bitno odredila tokom njihovih povijesnih samorazumijevanja, nasuprot prisutne surovosti iz okruženja aktualizirane posredstvom asimilacijskih promatranja i karakterističnih podređenih sekundarnih značenja. Evidentna ukorijenjenost u tradiciji istodobno Bošnjacima omogućuje da budu specifični u datosti, ali i sljedbenicima humanizma cjelokupnog čovječanstva i da s tim čovječanstvom vode onu vrstu dijaloga u kojem im se otkrivaju bitni momenti za ozbiljenje vlastitoga bitka u svijetu tradicionalnih odnosa.