Promocija akademika Akšamije na Evropskoj akademiji nauka i umjetnosti u Salzburgu 2019. godine
Za prvog predsjednika BANU bio je izabran akademik Ferid Muhić, za drugoga akademik Muhamed Filipović, koji je prošle 2020. god. preminuo. Prije nekoliko dana. 16. januara, 2021. god. na Skupštini je jednoglasno za novog predsjednika BANU izabran akademik Mehmed A. Akšamija, a za generalnog sekretara akademik Muamer Zukorlić.
Dakako, izbor akademika Akšamije za predsjednika BANU je od povijesnog značaja za daljnji razvoj nacionalne svijesti i nacionalnih institucija u Bošnjaka.
Akademik Akšamija je europsko i svjetsko ime u umjetničkom i znanstvenom istraživanju, kao i drugim dostignućima u oblasti Opće teorije umjetnosti – Teorije fotografije i dizajna. To je, naravno, prepoznala Evropska akademija znanosti i umjetnosti pa je na svojoj sjednici Senata Evropske akademije znanosti i umjetnosti (EASA – Academia Scientiarium et Artium Europaea / European Academy of Sciences and Arts) održanoj 16. decembra, 2019. god., a na osnovu preporuke tri neovisna nivoa EASA-a, jednoglasno izabrala prof. dr Akšamiju za svog redovnog člana.
Evropska akademija nauka i umjetnosti međunarodna je, nevladina i neprofitna organizacija posvećena promociji naučnog i društvenog napretka. Osnovana je u Salzburgu, a osnivači su bili Prof. dr Felix Unger, Franz Kardinal König i Prof. dr Nikolaus Lobkowicz. Članovi EASA su vodeći naučnici, umjetnici i poslovni stručnjaci, koji su posvećeni inovativnom istraživanju, interdisciplinarnoj saradnji kao i razmjeni i širenju znanja. Članstvo je u osnovi otvoreno za naučnike i umjetnike koji – u naučnoj ili kulturnoj ustanovi ili kao pojedinačne osobe – uživaju izuzetan položaj u društvu kao rezultat obavljenog istraživanja, publikacija ili iz sličnih razloga, a koji su voljni aktivno i efikasno podržavati ciljeve Akademije.
Članovi Akademije se biraju bez obzira na nacionalnu pripadnost, spol, lokaciju ili disciplinu. Proces izbora uključuje sistem ocjene kandidata na tri nivoa i izbor Senata na osnovu preporuka svake razine. Izabrani kandidati se tada pozivaju da prihvate čast članstva u Evropskoj akademiji nauka i umjetnosti. Svi redovno aktivni članovi dodijeljuju se jednoj od sljedećih klasa (razreda) kojima predsjedava dekan: Humanističke znanosti, Medicina, Umjetnost, Prirodne znanosti, Društvene znanosti, pravo i ekonomija, Tehničke i ekološke znanosti, Svjetske religije i Korporativno i javno upravljanje.
I na kraju želim upozoriti na činjenicu da kao jedan od osnivača i ove, kao i mnogih drugih Akademija, je bio jedan kardinal, Franz König, hoću kazati uvaženi kršćanski svećenik. Po svemu sudeći, nikome u Europi to niti je smetalo, niti uopće i danas smeta i niko je ne naziva “svećenička akademija”.
Tako je Bosna ponosna što je prkosna od sna dobila svog prvog redovnog aktivnog člana na Europskoj akademiji nauka i umjetnosti iz oblasti umjetnosti u liku i djelu akademika Mehmeda A. Akšamije. Posebna vrijednost je i u tome što je Akšamijin izbor istodobno predstavljao i prvog ustoličenog redovnog člana iz oblasti medija fotografije i dizajna. Na taj način, akademik Mehmed Akšamija je otvorio vrata Europske akademije nauka i umjetnosti te dospio među naučnike, istraživače, filozofe i umjetnike iz Europe, Azije i SAD-a, uključujući i 32 dobitnika Nobelove nagrade.
Malo je nacija u svijetu, koje se mogu pohvaliti imenom i djelom akademika Akšamije, kao što se time može pohvaliti bosanska nacija i malo je nacija u svijetu, koje imaju na čelu svoje nacionalne akademije nauka i umjetnosti čovjeka poput akademika Akšamije, kao što to sada ima bosanska nacija.
Malo je nacija u svijetu, koje se mogu pohvaliti imenom i djelom akademika Akšamije, kao što se time može pohvaliti bosanska nacija i malo je nacija u svijetu, koje imaju na čelu svoje nacionalne akademije nauka i umjetnosti čovjeka poput akademika Akšamije, kao što to sada ima bosanska nacija.
Stoga, kad se dar genija i čast obraza spoje, onda se to zove al-insan al-kamil (“savršeni čovjek”), kojeg je Ibn Arebi definirao kao najsavršenije ljudsko biće. Zar ima čovjeka koji tome ne teži? Zar ima čovjeka koji nema srca da prizna to svojstvo dara i časti kod drugoga ako ga taj ima, kao što ga ima naš akademik Mehmed A. Akšamija? Nema tog insana ako je insan! I nema tog Bošnjaka/Bosanca, koji nije počašćen prijemom prof. dr Mehmeda A. Akšamije u redovno članstvo Europske akademije nauka i umjetnosti, kao i u izboru za predsjednika Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti – BANU!
Nije sramota BANU-a što ju sadašnja bosanska država ne priznaje kao svoju državnu instituciju, već je blamaža Bošnjaka/Bosanaca, koji obnašaju državne funkcije, što ne shvaćaju važnost nacionalnih institucija u Bošnjaka, institucija koje treba da budu štit od naleta antibosanske politike iznutra i izvana.
I nije akademik Akšamija kriv što ima europske i svjetske reference, na koje bi svaka nacija bila ponosna zato što svoj naučni i umjetnički ugled i rad želi staviti u službu nacije, već je kriva sadašnja politika u Bošnjaka/Bosanaca, koja ne skida perdu sa očiju kako bi vidjela što je to što kod Bošnjaka/Bosanaca jača nacionalnu svijest, kako bi prepoznala to veliko intelektualno i duhovno blago koje u sebi nose veliki ljudi poput akademika Akšamije.
Naravno, BANU će nastaviti svoj rad na čelu s akademikom Akšamijom uz veliku muku, kao i dosada zbog onih koji ju osporavaju samo zato što joj nisu dostojni ni duhom ni umom.
Nije li u tome najviša vrijednost BANU-a da postoji već deset godina unatoč skeptika, ojkofoba, a-nacionalista i pakosnika u Bošnjaka/Bosanaca, koji još uvijek žive u nekom pred političkom i pred nacionalnom dobu bošnjačke/bosanske svijesti o državi i naciji, odnosno o naciji i državi jer nacija ne pravi državu, već država pravi naciju… (Cerić, dr. Mustafa, Bošnjaci, gradite nacionalne institucije. Bošnjaci.net – web magazin, 20/01/2021.)