prof. dr. Džemaludin Latić

Ime i prezime  

Džemal (alias Džemaludin) LATIĆ

 

E-mail adresa i kontakt telefon 

dzemlat@gmail.com

tel: +387 33 232 – 982

fax: +387 33 232 – 981

 

Mjesto i godina rođenja 

Rođen je u Pridvorcima kod Gornjeg Vakufa 1957.g.

 

Obrazovanje

Završio Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, zatim Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i Filozofski fakulet (Odsjek jugoslavenskih književnosti i srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika kao i prvi stepen na Odsjeku za filozofiju i svjetsku književnost).

Magistrirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek svjetske književnosti) 15.3.1991.g.

Doktorirao na Fakultetu islamskih nauka 1999. g. o temi «Stil kur'anskoga izraza».

 

Sadašnja pozicija na FIN-u

Redovni profesor na Katedri tefsira

Šef Odsjeka za religijsku pedagogiju

 

Predmeti na kojima je angažiran

Tefsir (komentar) Kur'ana: Klasične škole tefsira i Stilistika Kur'ana

 

 

Kretanje u karijeri

Zbog islamskih aktivnosti i političkih ideja komunistički režim ga uhapsio 1983.g. i u poznatom sarajevskom procesu protiv muslimanskih intelektualaca osudio na 6,5 godina zatvora. Oslobođen na intervenciju Međunarodnog PEN-centra 1986.g. Po izlasku iz zatvora bio zamjenik glavnog urednika «Preporoda», islamskih informativnih novina, a pokrenuo je i sedmične listove «Muslimanski glas» i «Ljiljan», čiji je glavni urednik bio od 1990. do 1994.g. Od 2000. do 2004. god. bio glavni i odgovorni urednik „Glasa islama“, magazina koji izlazi u Novom Pazaru (Sandžak). Predavao Tefsir na Fakultetu za islamske studije, te Teoriju književnosti i Bošnjačku književnost na istom fakultetu i na Filološkom fakultetu Internacionalnog univerziteta u N. Pazaru.

Dugogodišnji politički saradnik predsjednika Stranke demokratske akcije i Predsjedništva Bosne i Hercegovine, rahm. Alije Izetbegovića, s kojim je pokrenuo Bošnjačku radio-televiziju. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine i Svjetskog društva muslimanskih pisaca sa sjedištem u Rijadu.

Poznavanje stranih jezika: arapski i engleski, španjolski pasivno.

 

Odlikovanja i nagrade

Dobitnik je slijedećih književnih nagrada: Starješinstva Islamske zajednice u Republici Bosni i Hercegovini, Slova Gorčina u Stocu 1979.g, Trebinjskih večeri poezije 1980.g., Društva pisaca Bosne i Hercegovine 1991.g., studentske nagrade «Hasan Kikić» 1978., priznanja Gazi Husrev-begove medrese za afirmaciju ove škole i Islamske zajednice 2005., «Skender Kulenović» za poemu «Srebrenički inferno» 2006.; bošnjačke nacionalne nagrade za književnost „Hasan Kaimi-baba“, Zvornik, 2008.; Internacionalne nagrade „Istanbulensis“ na festivalu poezije, Istanbul, 2012.;

 

Objavljene knjige i prijevodi

Objavio je slijedeće knjige:

– Stil kur'anskoga izraza (doktorska disertacija), El-Kalem, Sarajevo, 2001.

– Islam i svjetske religije, I i II, El-Kalem, Sarajevo, 2000. (prevedeno na albanski jezik: XHEMALUDIN LATIC, ISLAMI – DHE RELIGJIONET BOTERORE, Udhezues per Mesim-Besimin ne shkollat e mesme, I i II, Alsar, Tirana, 2011

–           „Sedam harfova“ Kur'ana, 2012. (Biljeg, Sarajevo)

–           Jezik Kur'ana, 2012 (Biljeg, Sarajevo)

hrestomatije:

–           Terminologija tefsira

–           Metodologija tefsira

–           Klasične škole tefsira

zbirke poezije:

–           Mejtaš i vodica, V. Masleša, Sarajevo, 1980.

– Amberom ti cvali puti (poema), El-Kalem, Sarajevo, 1980. (dva izdanja)

– Dome Davudov, Svjelost, Sarajevo, 1990. (tri izdanja; treće pod naslovom Moj Ummete )

– Srebrena česma, V. Masleša, Sarajevo, 1991. (četiri izdanja)

– Škripa vratnica, Bosančica-print – Signum, Sarajevo-Zagreb, 2000.

– Srebrenički inferno, Bosančica-print, Sarajevo, 2001. (dva izdanja); Đelo Jusić, dubrovački kompozitor bosanskog porijekla, napisao je istoimeni oratorij inspirisan ovim djelom i na temelju njegovog libreta.

– Ja sam tavus ašikane – Divan ilahija i kasida, Bosančica-print, Sarajevo,2003.

– Šejtanija (dramatizirana bajka), Bosančica-print, Sarajevo, 2003.

–           Kćeri svoga porobljenog naroda – Bosanska riječ Tuzla, 2007. i 2008. (dva izdanja)

–           Mjesečina endeluske noći  (tragedija) – Bioturs, Sarajevo, 2007., na temelju čijeg libreta je Đelo Jusić napisao operu „Busejna – princeza Andaluzije“.

–           Gazi Husrev-beže ili: Bukagije (tragedija),Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske, Zagreb, 2011. (premijerno izvođenje u Bosanskom narodnom pozorištu u Zenici, 3. 11. 2011. I u Narodnom pozorištu u Sarajevu, 5. 11. 2011.);

prijevode:

–           Halal i haram u islamu šejha Jusufa Qaredawija ( s arapskog jezika, zajedno sa mostarskim muftijom Sejid-ef. Smajkićem), Ljiljan, Sarajevo, 1997.; drugo izdanje Libris, Sarajevo, 2008.

– Tematski tefsir kur'anskih sura šejha Muhammeda el-Gazalija ( s arapskog jezika, zajedno sa prof. Zahidom Mujkanovićem), Obzorja, Sarajevo, 2003.

– Islam i sekularizam Syeda Muhammada Naqiba al-Attasa ( s engleskog jezika), Bosančica-print, Sarajevo, 2003.

–           Principi islamske države i vlasti Muhammeda Asada ( s engleskog), Mešihat Islamske zajednice u zagrebu, 2006.

–           Al Tawhid  i njegove implikacije na mišljenje i život Isma'ila Radžija al Faruqija (s engleskog), El-Kalem, Sarajevo, 2008.

–           Zbirka hadisa indijskog muhaddisa Mevlane Muhammeda Jusufa Kandehlevija „Cvjetovi iz Muhammedove, s.a.v.s., bašče“ (1505 hadisa o najvažnijim pitanjima vjerovanja i življenja), Sova publishing, Sarajevo, 2009.

–           B. Jill Carroll, Dijalog civilizacija- Gulenovi islamski ideali i jedan humanistički diskurs,El-Kalem, Sarajevo, 2010.

–           Enes Ergene, Pokret Fethullaha Gulena (pred objavljivanjem),

–           M. Fethullah Gulen: Ka globalnoj civilizaciji ljubavi i tolerancije (pred objavljivanjem),

–           Muhammed Il'jas Kandehlevi, Feda'ilu'l-e'amal – Koristi od dobrih djela (pred objavljivanjem).

Zastupljen u svim antologijama i pregledima bosanskohercegovačke i bošnjačke poezije i u antologiji bošnjačke priče za djecu. Pojedini ciklusi pjesama prevedeni su mu na arapski, turski, engleski, francuski i italijanski jezik, zbirka Moj Ummete prevedena je na albanski jezik pod naslovom Ummeti im (Skopje, 1998), a Srebrenički inferno na turski jezik.

U pripremi su mu  knjiga drama, memoari pod naslovom «Šetnje s Alijom -Inkvizicija bez Boga» i knjiga poezije «Careve oči».

Stil kur'anskoga izraza je prva knjiga na bosanskom jeziku koja se, na širok i naučno utemeljen i pregledan način, bavi poznatom tefsirskom temom nadnaravnosti Kur'ana (i'džazu'l-Qur'an). Osim uvoda, u kome je autor dao pregled djela i autora iz Bosne koji su o ovoj temi pisali na arapskom i turskom jeziku, ova studija sadrži terminologiju i pregled najvažnijih teorija o i'džazu u historiji tefsirke nauke, a u njenom središtu je istraživanje kur'anskog stila na fonetskoj, semantičkoj, morfološkoj i sintaksičkoj ravni.

Završetak knjige posvećen je stilističkoj analizi karakterističnih sura.

Islam i svjetske religije je dvotomno djelo koje je rađeno za potrebe učenika nastavnika vjeronauke u srednjim školama. U njemu su komparativno i zasebno obrađene najvažnije zajednčke teme svih monoteističkh religija kao i historijski razvoj i pregled najvažnijih religija Svijeta. U drugom dijelu obje knjige data je hrestomatija tekstova najpoznatijih muslimanskih, kršćanskih, jevrejskih i hinduističkih svetih knjiga i autora.

Mejtaš i vodica – zbirka poezije koja je promovirala pjesnika neobičnog, arhaičnog jezika, drevne bosanske ikavice, zapitanog pred iskonskim pitanjima čovjekove egzistencije.

Amberom ti cvali puti – poema o Hidžri, namijenjena djeci, data u dramskoj formi.

Dome Davudov – zbirka poezije u kojoj pjesnik, nakon deset godina prisilne šutnje, nastavlja da piše u svome prepoznatljivom stilu u kome traga za drevnim formama ( rubaije, npr.), ali se i «poigrava» svim značajnijim formama moderne poezije na Zapadu. Posebno je interesantan ciklus iz tzv. književne logorologije «Pjesnik pamti» inspirisan pjesništvom poljskog nobelovca Czeslawa Milosza ( Česlava Miloša) u kome su objavljene pjesme ovog pjesnika iz zatvora. «Dom Davudov» je, naravno, kur'anska sintagma, a u ovoj zbirci funkcionira kao metafora za Bosnu, zemlju različitih kultura i naroda.

Srebrena česma – zbirka poezije za djecu, za koju su književni kritičari rekli da je «najmuslimanskija u cjelokupnom bh. stvaralaštvu ove vrste.»

Škripa vratnica – najzahtjevnija, najšira i najozbiljnija velika zbirka Džemaludina Latića u kojoj ovaj pjesnik sabire sufijsko, političko, uzničko… iskustvo, ali i piše u najraznovrsnijim formama istočnjačke klasične i zapadnoevropske moderne poezije. «Himne Čistog prijatelja» je ciklus ibrahimovskog iskustva, u kome pjesnik otkriva najdublju vlastitu vjeru i sučeljava se sa totalitarizmom i politeizmom XX. stoljeća (Hadžem Hajdarević).

Srebrenički inferno – poema od devetanaest pjevanja ispjevana u tercinama, svojevrsno «pismo Danteu iz Bosne» koji je – kao što je poznato – svoju Božanstvenu komediju također ispjevao u tercinama. Ovu poemu pjesnik je ispisao potresen tragedijom u Srebrenici, koja je za njega «simbol stradanja muslimana na Balkanu». Glavni lik je Neznana Bošnjanka, bosanska muslimanka kojoj su srpski četnici ubili sina i muža, silovali kćer i odveli je u nepoznatom pravcu, koja je zatim i sama doživjela silovanje i prošla kroz brojne logore za silovanja bosanskih muslimanki i, na kraju, proživjela kalvaiju Srebrenice. U posljednjem poglavlju ona se, kao prognanica, nađe u Raveni, gradu u kome je sahranjen Dante Aligieri, najveći pjesnik Evrope, i u kome se odvija dvadesetstoljetni disput između islama i kršćanstva.

Poznati bošnjački kompozitor Đelo Jusić napisao je potresnu muziku insprisan ovom poemom. Oratorij Srebrenički inferno 2003. g. izveden je u Potočarima, mjestu u kome se sahranjuju zemni ostaci više hiljada žrtava srebreničke tragedije. Taj oratorij je uvršten u program koji će se svake godine izvoditi pokraj potočarskog spomen-mezarja i na Dan genocida nad srebreničkim muslimanima.

Ja sam tavus ašikane – prvi divan ilahija i kasida na bosanskom jeziku nakon 12o godina (kada je svoj Divan objavio sarajevski pjesnik Fadil-paša Šerifović). Latićeve ilahije i kaside, u muzičkoj obradi, izvode se širom Bosne i Hercegovine i svuda gdje žive Bošnjaci, a promovirane su i u Turskoj, Maleziji, Iranu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Maroku… Osim tahlila i na't-i šerifa, ovaj divan sadrži i pjesnikove gazele, tahmise, rubaije… i preko stotinu ilahija i kasida u čast Allaha, dž.š., i Njegova posljednjeg poslanika Muhammeda, s.a.w.s.

Šejtanija – dramatizirana bošnjačka bajka; jedinstvena drama tzv. pučkog teatra s motivima crpljenim iz bošnjačkih legendi.

Halal i haram u islamu – djelo jednog od najpoznatijih mudžtehida našeg doba šejha Jusufa Qaredawija pisano ciljano za muslimane koji žive na Zapadu. Obrađuje najaktualnija pitanja s kojima se susreću savremeni muslimani i pruža autentična obrazloženja šeriatskih propisa o tim pitanjima.

Tematski tefsir kur'anskih sura – jedan od najpoznatijih tefsira u Svijetu Islama skraja XX. st. ispisan rukom šejha Muhammeda el-Gazalija. On se razlikuje od ranijih tematskih tefsira po tome što njegov autor ovdje kao «temu» uzima suru datu u njezinom organskom jedinstvu. Ova vrsta tefsira – pa i ovo djelo – prema mišljenju najpozvanijih tumača Allahove Knjige, bit će – ili već jeste – tefsir budućnosti.

Islam i sekularizam – filozofsko djelo jednog od najvećih mislilaca današnjice, Syeda Muhammada Naquiba al-Attasa, idejnog utemeljitelja prvog islamskog univerziteta. Predgovor je napisao akademik Enes Karić, a pogovor prevodilac koji se zalaže za osnivanje islamskog univerziteta u Sarajevu – na temelju ideja Muhammeda el- Attasa. Ovo djelo je, inače, iniciralo tri međunarodne konferencije muslimanskih zemalja posvećene obrazovanju i smatra se jednom od najboljih naučnih referenci kada je riječ o gorućem i globalnom procesu sekularizacije.

Dijalog civilizacija – fiktivni dijalog filozofa i društvenih teoretičara ispisan rukom američke humanistice B. Jill Carroll u kojoj iznosi islamske ideale jednog od najutjecajnijih mislilaca današnjice, turskog vjerskog učenjaka Fethullaha Gulena, komparirajući ih sa istim idealima Konfucija, Platona, Milla, Sartra… i drugih mislilaca iz različitih svjetskih civilizacija.

 

Naučni radovi iz tefsira i nauke o književnosti:

1)         „Muwaššah i zedžel – preteče evropske moderne lirike,“ Lica, časopis za kulturu, br. 7-9, Sarajevo, 2003. Napomena: prilog za Konfernciju o islamskom kulturnom naslijeđu u muslimanskoj Španiji i njegovom utjecaju na evropsku renesansu, Granada, 10-13. decembra 2003.

2)         „Tajanstveni bošnjački učenjak nadnaravnog jezičkig izraza Kur'ana,“ Zbornik radova Fakulteta islamskih nauka, Sarajevo, 2001.

3)         „Bošnjačka književnost na turskom jeziku,“ na Međunarodnoj lonferenciji „Osmansko kulturno naslijeđe u Bosani,“, Bursa, Turska, 2003.

4)         „Poetika Kur'ana u našoj orijentalskoj književnosti,“ u Zborniku „Fevzi Blagajac i njegovo djelo Bulbulistan“ objvaljenom povodom istoimene konferencije održane u Mostaru, mart 2003.

5)        „Umijeće paraboliziranja – Mesnevija kao specifični komentar Kur'ana,“ Novi Muallim, Sarajevo, br. 32, 2007.

6)         „Idiomatski glagolski oblici u Kur'anu,“ Zboprnik radova Fakulteta islamskih nauka, Sarajevo, FIN, br. 12, 2007.

7)         „Sura Jusuf i njezine stilske odlike,“ Novi Muallim, Sarajevo, br. 36, 2008.

8)         „Sura (poglavlje Kur'ana) kao organsko jedinstvo,“ Glasnik, br. 3-4, Sarajevo, 2001.

9)         „Kur'anski likovi,“ Takvim, Sarajevo, 2002.

10)       „Prijevod i komentar sure Er-Rahman,“ Godišnjak Bošnjačke zajednice kulture Preporod Bosne i Hercegovine, Općinsko društvo Bugojno, Bugojno, 2005.

11)       „Nad književnom ostavštinom Rešada Kadića,“ predgovor Izabranim djelima Rešada Kadića, El-Kalem, Sarajevo, 2008.

 

Pročelnik je Ikbalove katedre na Fakultetu islamskih nauka od 2008. g.

 

Učestvovao je na slijedećim okruglim stolovima:

–           Uzroci rasta i propadanja naroda, FIN, 2010.;

–           U povodu 900. Godišnjice od smrti Ebu Hamida Muhammeda el-Gazalija, FIN, 2011.;

–           Fethullah Gulen i međureligijski dijalog na Balkanu, Tirana, 2011.,

–           Bediuzzeman Sejjid Nursi – Internacionalni univezitet u Sarajevu, 10. mart 2012.,

–           „Muhammed Ikbal i susretanje Zapada i Istoka“, FIN, 18. maj 2012.