Predsjednik BANU: “Bošnjački korpus je u najtežoj poziciji”

0
63

Predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) prof. dr. Ferid Muhić potvrdio je za agenciju Anadolija (AA) da je u Sarajevu završen, kako kaže, maratonski proces registracije BANU-a. Proces registracije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine dovršen je više od godinu dana od osnutka te institucije u Novom Pazaru u junu 2011. godine.

“Registracija je dobivena, a potpisi iz nadležnog ministarstva spremljeni. Finalizira se pronalazak prostorija u Sarajevu. Iako su razmatrane mogućnosti djelovanja na Univerzitetu Sarajevo ili u Narodnom pozorištu, odlučili smo da trebaju postojati prostorije BANU-a. Ubrzo će BANU postati ravnopravan sa svim akademijama na Balkanu”, govori akademik Muhić.

U intervjuu za agenciju Anadolija akademik Muhić se osvrće na posjetu turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana Bosni i Hercegovini, govori o tome kakve bi Bošnjaci mogli imati koristi od partnerstva s Turskom, položaju Bošnjaka danas, o panbošnjaštvu i radu BANU-a.

“Posjeta premijera Erdogana BiH je veoma značajna. Premijer Erdogan je čovjek koji je svoj integritet, sposobnosti, kao i dignitet svojeg državničkog dostojanstva višestruko dokazao. On je jedna od vodećih ličnosti savremenog svijeta.  U tom kontekstu on je dao ključni dopinos jačanju same Turske, njene političke pozicije i društveno-socijalnih odnosa.  Njegova iskustva i kapacitet u svakoj državi mogu biti dobrodošli. Posebno je naglašena njegova osnovna poruka o jedinstvu građana BiH. Ona je, zaista, došla u pravom trenutku jer je to neuralgična tačka našeg sadašnjeg trenutka. Problem je više nego akutan, taj problem je postao trajan i on prati  bh. realnost od samog osamostaljenja naše države”, kaže Muhić.

Smatra da Bošnjaci mogu imati velike koristi od partnerstva s Turskom.

“Premijer Erdogan je naglasio kako sadašnja politika, koja uključuje neku vrstu tripartitne koalicije, odnosno saradnje na relaciji Turska-Srbija-BiH, uskoro se treba proširiti i na četvrtog sudionika u regionu, dakle, na Hrvatsku. Svakako da je izuzetna pažnja posvećena i Makedoniji, a i Kosovu. Turska je bila prva država koja je Makedoniju priznala pod njenim ustavnim imenom, a turske investicije i institucije veoma mnogo pomažu Makedoniji”, ističe Muhić.

Pita kako bi to angažman Turske mogao pomoći BiH.

“Svakako na sličan način kao na Kosovu i u Makedoniji. Dakle, ekonomski, kulturno i politički. Ključni moment je onaj politički. Jer te kronične bolesti loših međuetničkih odnosa na Balkanu, zaista jesu ključni problem. Mislim da bi integritet Turske i posebice premijera Erdogana mogao da promijeni tu klimu.  Razumije se, ne može to djelovati odmah, preko noći, jer su prenaglašeni etnički i nacionalni interesi sva tri naroda u BiH, i teško je ujediniti. To je, za sada, više vizija koju potkrepljuje snaga integriteta premijera Erdogana, to još nije program koji se direktno može provoditi”, podvlači on.

Govoreći o položaju Bošnjaka u BiH i na Balkanu Muhić nije pretjerano optimističan, ali vjeruje kako budućnost tog naroda može biti bolja.

“Bošnjački nacionalni korpus je vjerovatno u najtežoj situaciji na Balkanu od svih drugih naroda i nacija. Svakako, ne svojom krivicom. Ili, da budem sasvim precizan, ne primarno i sasvim svojom krivicom. Jednim dijelom se to dogodilo zbog gubitka osjećaja identiteta kod samih Bošnjaka. Dakle, čini mi se da prva stvar koju treba neutralizirati jeste vrlo snažan utjecaj nacionalne amnezije. Bošnjaci moraju obnoviti svojoj osjećaj bošnjačkog nacionalnog identiteta. On je veoma ugrožen sistematskom akcijom i prodokucijom mitova i negativnih stereotipa o Bošnjacima.  To traje od sredine od 19. stoljeća i nikada nije gubilo na intenzitetu. Naprotiv, to je dobivalo na intenzitetu kod naših susjeda, u državama dva druga konstitutivna naroda”, tvrdi Muhić.

Nadalje, pojašnjava da je taj dugotrajni pritisak stvorio pukotine u samom korpusa Bošnjaka kao relativno koherentne zajednice.

“Bošnjaci imaju ozbiljan problem s obimom svojeg identiteta i veoma često se pribjegava potpuno praznoj floskuli priče o Bosancima i Hercegovcima kao nekakvoj naciji. To ima smisla samo kao oznaka državne pripadnosti. Nećete nikada u Hrvatskoj čuti priču o posebnosti Dalmatinaca i Hrvata, ili u Srbiji da su to Šumadinci i Srbi. Ali, u BiH ćete čuti da su to Bosanci i Hercegovci, iako toga nema u Ustavu, popisnim komisijama…Dakle, najmanje do svog identiteta drže Bošnjaci,  a najviše se radi na tome da tako i ostane. Očito mi Bosanci i Hercegovci trebamo biti lišeni oznake nacionalnog identiteta, dok to ne čine ni Srbi, niti Hrvati. U po Bosne postoji Republika Srpska koja nije ni bosanska, niti hercegovačka, nego srpska… “, rekao je Muhić.
Agresivnija politika

Posebno ističe primjer akcije “srpska kuća do kuće” na sjeveru BiH, objašnjavajući da se i tako insistira na poentiraju etničke pripadnosti.

“U tom smislu i Bošnjaci bi morali voditi energičniju, da ne kažem agresivniju politiku na svim nivoima. To nije briga samo političkog vodstva, već svih struktura našeg naroda, od obrazovanja do medija. Samo s jasno naglašenim identitetom Bošnjaka može se uspostaviti stvarna ravnopravnost tri naroda na teritoriji BiH”, uvjeren je Muhić.
Ideja panbošnjaštva

Upitan da li je zapravo riječ o ideji panbošnjaštva koja se pojavila s osnivanjem BANU-a, Muhić kaže:

“Panbošnjaštvo znači da svi koji su Bošnjaci, a veliki dio njih to, zapravo, vrlo teško poima, trebaju biti dovedeni u situaciju da im treba biti vraćeno njihovo historijsko pamćenje i da se shvati njihov pravi kulturni, povijesni i, svakako, etnički i jezički identitet.  Bosanski jezik se često ignorira kao činjenica  mada je to realno najstariji kvalificirani jezik na Balkanu. Recimo, 200 godina prije kvalificiranja hrvatskog i srpskoj jezika bosanski jezik je već imao svoj rječnik. Panbošnjaštvo je ideja. Neki kažu da je zakasnila. Mislimo da nije. Razvoj jednog naroda nije vremenski limitiran. Njegov razvoj i postojanje ne bi trebali iščeznuti. Kada god se narod vrati sebi, vratio se na vrijeme. Sadašnji trenutak pogoduje tom radikalnom i vitalno značajnom procesu u Bošnjaka”, stava je Muhić.
Uloga BANU-a u životu Bošnjaka 

Bošnjaci su, naglasio je Muhić, jedini narod koji nije imao nacionalnu akademiju nauka i umjetnosti. Na molbu da objasni šta je BANU uopće donio Bošnjacima u prvoj godišnjici postojanja i šta treba donijeti u budućnosti, Muhić odgovara:

“Postoje stabla koja za 30 ili 40 godina dostignu maksimalnu visinu, ali vrlo brzo i propadaju. Postoje stabla koja rastu 2.000 godina, a onda poslije toga traju 10.000 godina, čak i oborena.  Institucije ove vrste nisu samo institucije nacionalne samoafirmacije i prepoznavanja, već učestvuju u svjetskom procesu stvaranja ljepote i afirmacije istine”, zaključuje Muhić.

Autor: Faruk Vele (Anadolija)

PODIJELI