“Bosna i Bošnjaci”- Predstavljena Deklaracija BANU o Bosni i Hercegovini i Rezolucija o bosanskome jeziku (FOTO)

0
217

Projektom “Bosna i Bošnjaci”, cilj je razjasniti identitet Bošnjaka i jasno definirati odn. dovesti u sukladnu historijsku vezu i kontinuitet postojanja Bosne i Hercegovine kroz proteklih 14. stoljeća. Značaj projekta sastoji se u publikaciji fundamentalnih dokumenata Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti i to: “Deklaracije o Bosni i Hercegovini” koja definira BiH kao državu i kao zajednicu njenih stanovnika u historijskoj i savremenoj projekciji i “Rezolucije o bosanskom jeziku” – dokumentom kojim se problem bosanskog jezika tretira prije svega kao problem nauke o jeziku čime su izbjegnute sve političke i ideološke manipulacije.

U organizaciji Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti u atrijumu hotela “Evropa” upriličena je prezentacija „Rezolucije o bosanskome jeziku“. Uvodničar je bio akademik Muamer Zukorlić a izlagači akademik Dževad Jahić i akademkinja Hasnija Muratagić – Tuna.

Akademik Zukorlić istakao da Rezolucija jasno i precizno odražava stav BANU prema bosanskom jeziku u pogledu njegovoga utemeljenja i značaja ali i da je Rezloucija preporuka svim nadležnim organima, institucijama i pojedincima zainteresiranim za bosanski jezik kako da se postave prema aktuelnim i budućim izazovima.

– Svaka nacija vrijedi onoliko koliko vrijedi njena kultura a vrijednost svake kulture se mjeri po bogatstvu i raskoši jezika te nacije. Iz tog razloga i sa tim ubjeđenjem BANU više mjeseci radi na rezoluciji o bosanskom jeziku, prije svega polazeći od ubjeđenja da je svijest o jeziku i vitalnost jezika zapravo temelj naše cjelokupne kulture a to bi značilo i našeg cjelokupnog kulturno-nacionalnog opstanka i naše budućnosti. Upravo smo danas u prilici da predstavimo ovu Rezoluciju koja jasno i prilično precizno odražava stav BANU prema jeziku u pogledu njegovoga utemeljenja, u pogledu značaja bosanskog jezika ali isto tako u pogledu preporuka svim nadležnim organima, institucijama kao i pojedincima zainteresiranim za bosanski jezik, kako da se postave aktuelnim i budućim izazovima kada je u pitanju bosanski jezik. Što se tiče nasrtaja na bosanski jezik iz našega okruženja, njih ne treba zanemariti ali im isto tako ne treba dati prednost u odnosu na našu obavezu prema bosanskom jeziku i konkretno na našu svijest i principijelnu ali i dinamičku prema bosanskom jeziku, zato ćete naći u ovoj rezoluciji zapravo gdje BANU to fokusira, ne bi trrebalo da upadnemo u zamku da isključivo afirmiramo i branimo bosanski jezik kroz polemiku sa protivnixima bosanskog jezika, to je jedan ali najmanje značajan aspekt u afirmaciji odbrane bosanskog jezika. Ono što treba da bude fokus našeg cjelokupnog i interesovanja i djelovanja jeste zapravo unapređenje svijesti kod svakog Bošnjaka o autrentičnosti i značaju bosanskog jezika.

Akademik Jahić kazao da je bosanski jezik historijaski opstajao ali da su zvanično njegova priznanja imale oscilacije koji su bile povezane sa političkim momentima.

– Rezolucije, deklaracije ovakve iznova upozoravaju na to da je jezik element kulture broj jedan, da je narod jednako i jezik, da mi tim rezolucijama zapravo apeliramo ne samo na druge nego i na same sebe da bismo se napokon organizirali na adekvatan način zato što je pitanje jezika i u naučnom i u praktičnom smislu kulturno pitanje broj jedan. Srž, po meni i značaj deklaracije je u sljedećem da ona ukaže na mogućnost i načine kako da odgovorno-naučne institucije koordiniraju međusobno na polju istraživanja i normiranja bosanskog jezika, da zajednički djeluju jer upravo zajedničko djelovanje institucija će omogućiti da napokon ono što nam historija ostavlja u nesretan emanet, da se to rješava napokon i da jedan jezik sa takvom jednom tradicijom dubokom, historijskim toliko slojevit, ekspresivan, bogat jezik popne se na zelenu granu i da počne funkcionirati u pravom smislu.

Akademkinja Muratagić govorila o značaju afirmacije bosanskog jezika.

– Negacija bosanskog jezika je aktuelno pitanje, na to se trebalo osvrtati ali moramo se braniti argumentima, govoriti o tome da bosanski jezik u kontinuitetu postoji i da ustvari se moramo više angažirati u svim institucijama, moramo voditi brigu o bosanskom jeziku, afirrmirati ga na razne načine, objavljivati ono što je velika zaostavština rukopisna o bosanskom jeziku, dakle govoriti argumentima a ne emocijama. Primarni cilj ove rezolucije jeste da se animiraju mase u afirmaciji bosanskog jezika, tako da mi ustvari imamo da se brinemo o bosanskom jeziku ne samo u BiH nego i u okolnim zemljama i u svijetu jer imamo veliki problem sa bosanskim jezikom koji je bio gotovo riješen i u Sandžaku ali ponovno se javljaju snage koje bi da zabrane nastavu na bosanskom jeziku iako je to država uredila.

Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti „BANU“ je projekat „Bosna i Bošnjaci“ prijavila na Javni poziv za finansiranje/sufinansiranje programa i projekata neprofitnih organizacija i udruženja iz Budžeta Kantona Sarajevo za 2019. godinu, sa razdjela Kabineta predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo.

Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU) je 29. februara 2020. godine u Sarajevu upriličila prezentaciju “Deklaracije o državi Bosni i Hercegovini”, povodom Dana nezavisnosti BiH.

Akademik Muamer Zukorlić izjavio je da je BANU dugo radila na tom dokumentu, te da smatra da je on veoma sadržajan i važan.

“Prvi dio dokumenta se temeljito i originalno bavi historijskim utemeljenjem Bosne i Hercegovine, a drugi ukazuje na određene pravce budućeg djelovanja u cilju očuvanja države i stabiliziranje njene budućnosti”, rekao je Zukorlić.

Dodao je da je autor najznačajnijeg dijela deklaracije rahmetli akademik Muhamed Filipović koji je dočekao da ona bude usvojena, ali, nažalost, ne i da bude predstavljena.

Akademik Mehmed Akšamija naveo je da se taj projekt BANU odnosi na vječito trajanje Bosne i Hercegovine, njenu nezavisnost i njeno historijsko utemeljenje.

“Nema tu ništa novo osim onih postulata koji su izdvojeni i koji karakterišu njenu vječnost”, istakao je Akšamija.

Po riječima akademika Envera Halilovića BANU je ovom deklaracijom željela ukazati na značaj Bosne i Hercegovine kao države ravnopravnih naroda i građana, prvenstveno za bošnjački narod, ali i za druge.

“Željeli smo još jednom skrenuti pažnju na nužnost korektnog političkog i društvenog odnosa okruženja prema BiH kao pretpostavke razvoja i prosperiteta svih njenih naroda, ali i šireg regiona”, poručio je Halilović.

Na prezentaciji je istaknuto da je Deklaracijom o državi Bosni i Hercegovini BANU definirala BiH kao državu i kao zajednicu njenih stanovnika u histrijskoj i savremenoj projekciji.

PODIJELI