Tribina BANU: Neophodna izrada Novoga pravopisa bosanskog jezika

0
410

dscn2154BANU-TRIBINA  BOSANSKOG JEZIKA održana je 24. novembra 2016. godine  na temu KULTURNA I JEZIČKA SVOJATANJA BOSNE I HERCEGOVINE PUTEM MEDIJA.

U uvodnoj riječi akademik Muhamed Filipović ukazao je na već duže vremena prisutnu tendenciju nepoštivanja standardnojezičke norme u medijima, naročito televizijskim, što otkriva ne samo njihovu profesionalnu  upitnost već i svjesna djelovanja u pravcu negiranja ovdašnje jezičke tradicije i savremenih potreba korisnika tih medija. Posebno je pitanje na koji način bh. mediji, što svjesno i organizirano, što iz svoje neprofesionalnosti i neznanja, ne samo jezičkih, povlađuju medijima iz Srbije i Hrvatske, na taj način stvarajući lažnu klimu naše kulturne i jezičke neformiranosti i nedorečenosti. U nauci je, međutim, više nego poznato da bosnistika ima svoje konkretne, pogotovu normativne, rezultate i da je bosanski jezik moderan standardizirani jezik, opisan i propisan po svim zahtjevima moderne lingvistike. I upravo zbog toga što bosnistika ima svoje značajne rezultate, to je stvorilo osnov za to da se ozbiljno i naučno može pristupiti izradi Novoga pravopisa bosanskog jezika, projekt koji će voditi BANU, a čiji će rukovodilac biti akademik Dževad Jahić.

U svome uvodnome predavanju na ovu temu akademik Dževad Jahić ukazao je na korijene svojatanja bh. historije i kulture, a posebno bosanskoga jezika, pri čemu je istakao da je upravo bosanski jezik najveće smetnja i trn u oku spomenutim svojatarskim i negatorskim tendencijama u odnosu na našu kulturu. Posebno je ukazao na medije kao nosioce tih tendencija, potpomognute medijima iz Srbije i Hrvatske, pri čemu je apelirao na potrebe i mogućnosti zakonske regulative upotrebe bosanskog jezika u njegovo matici i, posebno, na mogućnosti i obaveze naučnih i kulturnih institucija da djeluju na promjenu stanja pokušaja jezičkog razvlašćivanja države Bosne i Hercegovine. „Općepoznato je da se već niz godina u jeziku bh. medija događaju apsurdi i da ti mediji ne pokazuju ni minimum poštivanja jezika Bosne i uopće njenoga slojevitog kulturnog i jezičkog nasljeđa. Uzroci toj pojavi složeni su i historijski naslijeđeni. Pojava odsustva jasnije političke volje da se jezičko pitanje u BiH konkretnije i naučno utemeljenije riješi izaziva niz problema u javnoj upotrebi jezika. Zapravo, mediji nemaju nikakve odgovornosti u smislu pridržavanja jezičke norme, a manipuliranje i ideologiziranje toga pitanja toliko je raširena pojava da se samo političkom i zakonskom regulativom ona može sprječavati. Jezički haos u medijima otkriva i haos u našim unutarnjim kulturnim prilikama i uopće neodgovornost  države da se ozbiljnije pozabavi tim itekako važnim pitanjem, koje je prvorazredno državno i političko pitanje. Napadna, agresivna zapravo, nastojanja upotrebe neke vrste isforsiranog i nedosljednog  hrvatskog jezika na državnoj televiziji, i ne samo na njoj, pojave su koje otvoreno potcjenjuju i negiraju prava većinskog naroda u BiH i izvornih govornika i korisnika bosanskog jezika na upotrebu toga jezika u javnoj televizijskoj komunikaciji. Vladajuće političke stranke ili se uopće ne snalaze i ne oglašavaju u ovoj oblasti, ili pogrešno djeluju, ne razumijevajući osnovne stvari u ovoj problematici i pokazujujući jedan nevjerovatni diletantizam. Pravo na maternji jezik i njegovu javnu upotrebu nije po svojoj prirodi nikakvo ideološko ni nacionalno pitanje, ono je kulturno pitanje i pitanje kulturnih sloboda čovjeka, naroda, države. Kod nas se o tome misli suprotno, ili se nikako ne misli. To je pitanje kulture i pitanje civiliziranog uređenja društva i države. Haotična slika upotrebe jezika u medijima otkriva dublje patologije društva čiji su to mediji.

Zbog toga vrhunske naučne institucije države i naroda moraju permanentno vršiti pritisak na odgovarajuće državne i političke unstitucije, a pogotovu preko njih na medije, da se to pitanje počne rješavati civiliziranije. Te institucije, a pogotovu Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti, dužne su tražiti i konkretne puteve ka drukčijoj i obavezujućoj zakonskoj regulativi ovoga pitanja, a ovu temu aktuelizirati ne samo prigodnjački, već je s vremena na vrijeme postavljati pred javnost, kako bi se, napokon, u tom smislu krenulo sa mrtve tačke“, zaključio je akademik Jahić.

U diskusiji na Tribini učestvovali su Safet Kadić, Husein Zvrko,Senad Hodović, Muriz Spahić, Mirsad Priganica i Džavid Begović. Diskutanti su sa različitih aspekata rasvjetljavali problematiku jezika medija, a posebno su svoju pažnju usmjeravali na potrebu za tim da se pravopisna norma bosanskog jezika korigira i doradi, odnosno precizira i pojednostavi, pri čemu je jednodušno iznesen stav o urgentnosti izrade Novoga pravopisa bosanskog jezika.  Prihvaćen je prijedlog akademika Filipovića da se ovom prilikom da zvanična inicijativa za otpočinjanje rada na tome važnom projektu. Izabrana je i Komisija za Prijedlog izrade Novoga pravopisa bosanskog jezika, u koju su ušli Muhamed Filipović, Dževad Jahić, Safet Kadić, Husein Zvrko i Džavid Begović.

 

Informativna služba

PODIJELI